RAT

Vreme vanredno izdanje broj 8, 1. maj 1999.

 

Putevi izlaska iz krize

Spor oko karaktera međunarodnog prisustva

Šta je rekao Vuk Drašković i kakve su reakcije u zemlji i svetu

01-vuk.gif (10029 bytes)"Moralna pobeda pripala je nama. I na političkom planu došlo je do značajnoga pomeranja u našu korist. Već sada onaj sporazum iz Rambujea ne važi. Sad više niko ne insistira na trupama NATO-a," rekao je Vuk Drašković, potpredsednik savezne vlade i predsednik Srpskog pokreta obnove (SPO), u intervjuu koji je u nedelju 25. aprila dao televiziji Studio B. "Sada taj politički rezultat treba pretočiti u mir i politički sporazum koji će biti u skladu sa Poveljom UN-a, principima Kontakt-grupe i svim onim na čemu smo mi u Rambujeu insistirali", nastavio je on.

"Verujem da će narednih dana doći do usaglašavanja između ruskog i zapadnog plana, i da će se taj plan naći pred Savetom bezbednosti UN-a i da će on apsolutno biti utemeljen na Povelji UN-a i međunarodnom pravu, da će se garantovati teritorijalna celovitost i suverenitet naše države, time što će se jasno kazati da je Kosovo i Metohija u Srbiji i nigde drugde, a o stepenima i vidovima autonomije ćemo raspravljati i spremni smo na najveće moguće svetske standarde, idući čak i do dva paralelna sistema. Treba očekivati i donošenje odgovarajuće rezolucije UN-a. Ako bi se u ime patriotizma, nepokornosti, odbrane zemlje ovde pojavile snage i pojedinci koji bi kazali da nam je dužnost da sada budemo i protiv te rezolucije, da moramo da porazimo ceo svet, svim tima naš narod odlučno mora da kaže 'NE'", rekao je Drašković.

Drašković je upozorio da moramo biti spremni da primimo sve albanske izbeglice nazad, i da gradimo odnose pomirenja i poverenja. "Moraju se Kosovo i Metohija otvoriti za svetske humanitarne organizacije, da priteknu u pomoć svima. Verovatno moramo biti spremni i na dolazak međunarodnih snaga bezbednosti u kojima će značajnu ulogu igrati snage iz Rusije, Grčke, Ukrajine", dodao je on. "Gotovo sve ono na čemu Zapad insistira savezna vlada je već prihvatila. Jedino je od početka bilo najspornije, i još je sporno, međunarodno prisustvo. Mi smo od Rambujea istakli stav da smo za odgovarajuće međunarodno prisustvo. Sada treba da vidimo, posle ovog užasa, koje su to odgovarajuće snage koje mogu dati garancije za povratak izbeglica, pomirenje i lečenje ratnih rana. Da li to mogu biti civilne snage? Viktor Černomirdin je izjavio da je to naprosto nemoguće", tvrdi Drašković.

Iako je, na primer, nemačka novinska agencija DPA ocenila da je ovo "prvi put od početka rata na Kosovu da je jedan istaknuti član jugoslovenskog vođstva uputio kritiku predsedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću", većina inostranih reakcija bila je oprezna i uzdržana.

Francuski dnevnik "Figaro", na primer, postavlja pitanje da li je reč o "pukotini u srpskom režimu" ili je "Vuk upotrebljen kao probni balon vlasti, zapale u ogromne diplomatske teškoće". Ministar inostranih poslova Francuske Iber Verdin ocenio je da bi Draškovićeve izjave mogle predstavljati prvi znak razlika u jugoslovenskom rukovodstvu. "Moramo biti oprezni... Ne možemo da ih tek tako odbacimo, ali ne smemo im ni verovati", rekao je on.

I prva reagovanja iz zemlje pokazivala su istu uzdržanost. Predsednik Demokratske stranke Zoran Đinđić izjavio je da se "potpuno slaže" sa većinom stavova koje je Drašković izneo u intervjuu televiziji Studio B. "Bilo bi dobro da su to stavovi Savezne vlade, ali verujem da je to samo Draškovićevo lično mišljenje", rekao je Đinđić agenciji Beta. On je rekao da "problem" u vezi sa tom izjavom predstavlja i "klasično pitanje prevrtljivosti Vuka Draškovića".

Draškovićev istup podržao je i predsednik Nove demokratije Dušan Mihajlović. On je dodao da jedino oko Draškovićeve ocene "da ne možemo da ratujemo protiv celog sveta treba pitati narod".

Demokratska stranka Srbije ocenila je da "ne treba pridavati prevelik značaj" stavovima za rešavanje kosovske krize potpredsednika savezne vlade Vuka Draškovića koje je on izneo u intervjuu Studiju B. "Ako se skine bučna retorička obloga, videćemo da se sve to može svesti na ponavljanje retkih izjava Slobodana Miloševića i stavova koje je on izneo u intervjuu Si-Bi-Esu."

Predsednik Izvršnog odbora Demokratske partije socijalista Crne Gore Miodrag Vuković ocenio je danas da je Draškovićeva izjava Studiju B "hrabar, politički odgovoran, za Crnu Goru očekivan odgovor, ali odgovor koji je došao sa velikim zakašnjenjem".

U intervjuu koji je u utorak dao britanskoj satelitskoj TV stanici "Skaj", Drašković je izjavio da misli da je i predsednik Milošević veoma angažovan u istom smeru i da je znao šta će sve potpredsednik savezne vlade izjaviti.

Na konferenciji za novinare održanoj u ponedeljak Drašković je rekao da je tog dana razgovarao sa predsednikom Srbije Milanom Milutinovićem koji je "odlučno podržao" njegovo mišljenje. On je dodao da se nedavno sastao i sa Miloševićem i da je stekao utisak da jugoslovenski predsednik smatra da rešavanju krize na Kosovu "moramo da pristupimo na osnovu poštovanja Povelje UN-a i Saveta bezbednosti".

Izjava koju je Drašković dao dan kasnije, u utorak, nešto je preciznija. Drašković je tada rekao da bi bilo "logično" da u eventualnim međunarodnim snagama UN-a na Kosovu učestvuju i zemlje NATO-a, jer su i one članice Saveta bezbednosti UN-a. "Sa Miloševićem sam se video prošle nedelje, ali o tome nismo razgovarali." On je istakao da je Milošević u javnim nastupima već izneo stav da prihvata međunarodne snage UN-a na Kosovu pod mandatom Saveta bezbednosti UN-a. Drašković je objasnio da je "gotovo 99 odsto stvari" koje je izgovorio jesu i stavovi jugoslovenske vlade. Upitan koji je to jedan procenat oko koga ne postoji saglasnost u federalnoj vladi, Drašković je odgovorio: "Oko toga kako treba da izgledaju međunarodne snage UN-a na Kosovu".

Drašković je u ponedeljak telefonom razgovarao i sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika za SR Jugoslaviju Viktorom Černomirdinom. Černomirdin nije hteo da govori o sadržaju ovog razgovora. Komentarišući u utorak izjave Vuka Draškovića, Igor Ivanov, ministar inostranih poslova Rusije, rekao je da Rusija "vodi pregovore sa rukovodstvom SRJ i ne može da bazira svoj rad na izjavama pojedinih visokih jugoslovenskih funkcionera, čak iako oni zauzimaju najviša mesta u državnoj hijerarhiji SRJ".

Drašković je u intervjuu "Studiju B" govorio i o medijskoj situaciji u zemlji. "Naš narod je od početka agresije zavaravan i obmanjivan tvrdnjama da je pitanje trenutka kada će NATO da se raspadne, da su među zapadnim saveznicima neke velike pukotine, da je sukob između Evrope i Amerike tako žestok da od NATO-a neće ostati ništa, da će, maltene, i Rusija da uđe u vojni obračun sa NATO-om. Naravno, od toga nema ništa", rekao je Drašković, ocenjujući da je upravo agresija na Srbiju poslužila SAD kao prilika da disciplinuje Evropu i da se NATO homogenizuje. "Ne samo da nema raspada nego dolazi i do plime širenja NATO-a", rekao je on.

Drašković je potom rekao da je "naša je sudbina u našim rukama onoliko koliko ima pameti u glavama onih koji vode zemlju".

 

Agresori i pomagači

"Jedinstvo naroda ne mogu srušiti ni pojedini politikanti, koji se u najtežim trenucima za narod i otadžbinu nude NATO agresoru kao potencijalni saveznici, pokušavajući da sebi obezbede mesto okupacionih gaulajtera u Srbiji i SRJ", kaže se, između ostalog, u saopštenju koje je u utorak izdao Predsednički kolegijum Srpske radikalne stranke. "Očigledno je da je takvo izdajničko i antisrpsko ponašanje naišlo na jednodušnu osudu celokupne javnosti. Niko ozbiljan u Srbiji i SRJ nikada neće prihvatiti prisustvo bilo kakvih stranih trupa na našoj teritoriji. Srbija i SRJ će se odbraniti od spoljnih agresora, ali će imati snage da se brzo i efikasno obračunaju sa njihovim malobrojnm pomagačima u zemlji", zaključuje se u saopštenju.

 

prethodni sadržaj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)