Mozaik

Vreme broj 515, 16. novembar 2000.

Tragedija u Alpima
Vatreni pakao

"Moja ćerka nije uspela odmah da se provuče kroz prozor pa sam je gurnuo tako da je pala pored vagona, a zatim sam i sam izašao. U tunelu je bilo toliko mračno da smo išli pipajući, verujući da ćemo izgoreti", ispričao je preživeli Gerhard Hanetseder

Austrija se još nalazi u šoku zbog velikog broja žrtava velike tragedije u Alpima. Protekli dani bili su u znaku nesreće koja se dogodila u subotu ujutro u Kicštajnhornu, poznatom austrijskom zimskom turističkom mestu, u kojoj je, prema sadašnjim podacima živote izgubilo 159 lica.

Subota i nedelja bili su dani žalosti, a širom zemlje zastave su bile na pola koplja, dok u mnogim mestima, pre svega onima odakle potiču žrtve, građani pale sveće. Austrijska državna televizija (ORF) iz programske šeme za vikend izbacila je sve emisije humorističkog karaktera, emitujući niz specijalnih priloga o tragediji u Alpima, uz direktna uključenja sa mesta događaja.

Nesreća, najveća na žičarama u Austriji od 1945.godine, desila se zbog izbijanja požara u jednom od vagona prilikom vožnje kroz tunel dug više od tri kilometara. Reč je o žičari, odnosno vagonima koji na planini sa nadmorske visine od 900 metara kroz tunel dug 3,3 kilometara prevoze skijaše na visinu od 2400 metara.

Žičara ima osam vagona, kompletno napravljenih od lakih materijala i, prema ocenama austrijskih stručnjaka, u nju nisu ugrađivani zapaljivi materijali, tako da je potpuno nejasno šta je uzrok požara. Žičaru je na vrh platoa vukla čelična sajla debljine pet centimetara. Vagoni su opremljeni automatskim kočnicama, koje bi se prilikom kidanja sajle aktivirale i zaustavile vagone.

Vagoni žičare, koja je počela da radi 20. marta 1974. godine, bili su napravljeni od aluminijuma, a čitava konstrukcija obnovljena je 1994.godine. Prema izjavama proizvođača, aluminijumski vagoni prekriveni su lakom, a unutrašnji i spoljašnji zidovi obloženi su teško zapaljivim materijalima.

DRUGA PO REDU: Stakla vagona bila su od pleksiglasa, a sedišta u unutrašnjosti postavljaju se samo leti, dok se u zimskoj sezoni zbog povećanja kapaciteta klupe vade. Ovo je, inače, druga nesreća u tom predelu austrijskih Alpa u ovoj godini – 28. marta prilikom snežnog odrona u opštini Nidersil živote je izgubilo 12 osoba.

Spasilačke ekipe danonoćno rade na izvlačenju ugljenisanih tela žrtava. Lokalne vlasti uspele su da identifikuju većinu od njih 159. Među njima ima najviše Austrijanaca. Ukupno je, prema sadašnjim saznanjima, u nesreći živote izgubilo 92 Austrijanaca, 37 Nemaca, 10 Japanaca, 8 Amerikanaca, 4 Slovenaca, 2 Holanđanina, 1 Čeh, a još nije utvrđen identitet četiri žrtve. Međutim, pouzdano se ne zna koliko je tačno ljudi bilo u vagonu žičare, ali se veruje da je vagon kapaciteta 180 osoba bio pun u trenutku nesreće, pošto je u subotu bilo otvaranje turističke sezone. Identifikacija žrtava biće veoma teška, pošto su tela poginulih gotovo potpuno ugljenisana. Eksperti smatraju da će konačna identifikacija biti moguća jedino pomoću DNK.

Među žrtvama, kako je javila austrijska državna televizija (ORF), nalazi se i nemačka juniorska svetska šampionka u skijanju u slobodnom stilu 19-godišnja Sandra Šmit. Ona je stradala zajedno sa svojim roditeljima, potvrdila je i nemačka skijaška federacija u Berlinu. Spisak žrtava napravljen je na osnovu liste od oko 2.500 ljudi koji su došli na glečer pre nego što je požar izbio, a koji su se zatim vratili do svog smeštaja. Za one koji su nestali smatra se da su poginuli u požaru i u gustom dimu u tunelu u pokušaju da se spasu.

Operacija vađenja tela poginulih obavlja se veoma sporo, i prema procenama stručnjaka neće biti okončana do iduće nedelje. Uzroci požara u vagonu žičare još nisu utvrđeni, ali izjave očevidaca i osoba koje su se spasile iz vatrenog pakla ukazuju na mogućnost da je požar izbio još pre nego što je vagon ušao u tunel. Očevidci tvrde da su videli plamen u jednom vagonu pre nego što je kompozicija uopšte ušla u tunel, ali da mašinovođa plamen nije mogao da primeti. Većina žrtava uspela je da napusti vagon, ali su podlegli otrovnim gasovima u tunelu kada su pokušavali da se stepenicama popnu do izlaza iz tunela, kroz koji su se otrovni gasovi širili velikom brzinom zbog promaje. Preživela lica, pak, nisu krenula ka izlazu, već ka ulazu u tunel, što im je spasilo život.

Tela nekoliko žrtava nađena su na oko 60 metara iznad zapaljenog vagona, u njemu, pored, i ispod vagona. Jedan od preživelih Austrijanac Gerhard Hanetseder izjavio je ORF-u da je samo nekoliko minuta nakon polaska osetio dim u vagonu. On je istakao da je, kada se žičara automatski zaustavila na 600 metara od ulaza u tunel, počela panika među putnicima.

SPAS: Govoreći o tome kako se spasao, on je ispričao da su putnici u vagonu u kojem se nalazio, kada se voz zaustavio, pokušali očajnički da otvore vrata, ali bezuspešno. Potom je nastala panika, pošto se požar razbuktao. Zatim je jedna grupa putnika skijaškom cipelom uspela da razbije staklo od pleksiglasa i kroz njega pobegne iz vagona. Ovaj 39-godišnji Austrijanac uspeo je da sa svojom 12-godišnjom ćerkom pobegne kroz prozor vagona.

"Moja ćerka nije uspela odmah da se provuče kroz prozor pa sam je gurnuo tako da je pala pored vagona, a zatim sam i sam izašao. U tunelu je bilo toliko mračno da smo išli pipajući, verujući da ćemo izgoreti", ispričao je Hanetseder. On je samo jedan od 12 putnika koji su uspeli da se izvuku iz vatrenog pakla tunela ispod glečera kod vrha Kicštajnhorn, u masivu Hohe Tauern, u srcu austrijskih Alpa.

Nakon katastrofe u Kicštajnhornu ministarstvo za saobraćaj privremeno je zatvorilo slične žičare u drugim austrijskim skijaškim mestima, koje će tek nakon inspekcije ponovo moći da budu otvorene.

Zoran Mirković (Beta)

Za sada bez otkazivanja

Prema podacima turističkog saveza Austrije širom zemlje postoji 3.178 žičara, koje godišnje prevoze oko 550 miliona putnika. Od tog broja 23 su konstrukcije kao žičara u Kicštajnhornu, od kojih tri, takođe, prolaze kroz tunel – Glečerbanen Kaprun, Meltaler Glečerbanen i Pictaler Glečerbanen.

Austrijske žičare u protekloj sezoni ostvarile su dobit od oko 10,9 milijardi šilinga. Austrijski turistički savez strahuje da bi katastrofa u Kicštajnhornu mogla da se odrazi na predstojeću zimsku turističku sezonu. Pre svega pokrajina Salcburg, na čijoj se teritoriji nalazi ovaj glečer, strahuje od storniranja aranžmana. Za sada se, kako se saznaje, to još nije desilo, ali je povećan broj telefonskih poziva zabrinutih gostiju.

Opština Kaprun, na čijoj teritoriji se nalazi Kicštajnhorn, broji 3000 stanovnika i ima 5000 kreveta za turiste. Čitav region ostvaruje godišnju dobit od turizma između 3 i 4 milijarde šilinga, a samo u protekloj zimskoj sezoni zabeležno je oko 1,2 miliona noćenja. Ti podaci najbolje svedoče da bi posledice nesreće po predstojeću sezonu teško pogodile privredu pokrajine Salcburg.

prethodni sadržaj naredni

vrh