21. |
autor: Mirko Rudić, Milan Milošević i Dokumentacioni centar "Vremena" |
| Isplivavaju više ili manje pouzdane indicija o tome kako je novac usmeravan uz korišćenje porodičnih i političkih veza svih boja i svih pravaca. Vlast koja je otvorila slučaj "Agrobanke" nije stigla da ga zatvori i, kako se i moglo pretpostaviti, nova-stara garnitura je, naravno, odmah sela na njega |
22. |
autor: Priredio: Milan Milošević |
| Obrisi politike Vladimira Putina u trećem predsedničkom mandatu: EU, Unija Evrope i Nova Azija, pregovori o vizama, Južni tok i Treći energetski paket, Arapsko proleće i istiskivanje ruskih kompanija, Kina, Indija, BRIKS... |
23. |
autor: Jovan Kale Gligorijević, priredio Milan Milošević |
| Život između "Balkana" i bioskopa "Kragujevac", koga više nema – o piscima, glumcima, slikarima, knjigoljupcima, mangašima i umornim šampionima, o duhu jednog grada u grču prekinute industrijalizacije |
24. |
autor: priredio: Milan Milošević |
| Građenje Gazele, Brankovog mosta, novosadskog mosta Sloboda, avalskog TV tornja, HE "Bajina Bašta", "Đerdapa", obrenovačke termoelektrane, RHK "Trepča Zvečan"; šta je Dženeralelektrik tražio na Kosovu i kako su sa kapije fabrike "Goša" u Smederevskoj Palanci skinuli četiri plava slova |
25. |
autor: Priredio: Milan Milošević |
| Vesli Klark hteo je da baci na Srbiju razornu bombu, koja može da uništi prostor veličine četiri fudbalska igrališta, Toni Bler tražio je kopnenu intervenciju, Gerhard Šreder da se pojača kampanja dezinformisanja. Kako je zapravo vođen "mali rat Medlin Olbrajt" protiv Srbije 1999? Kako se pretilo i lagalo u magli rata? O pozadini događaja koji su pratili bombardovanje Srbije 1999. godine savetnik britanskog premijera Tonija Blera Alister Kembel piše u svom dnveniku koji objavljuje "Hačinson", čije delove prenosi britanski "Gardijan". Kako izgleda s decenijom zakašnjenja objavljen dnevnik spin doktora spram tekstova koje smo objavili pod bombama |
26. |
autor: Dokumentacioni centar "Vremena" i Milan Milošević |
| Mnogo toga je 2010. bilo u hroničnoj rekonstrukciji, muzeji, vlada, Mišarska ulica... Može li se u Zajednicu za ugalj i čelik bez železnice? Hoće li uslediti 2484. pitanje za EU kandidaturu: "Da li ćete nekad dobiti neku utakmicu u Ligi šampiona, i kako to nameravate da postignete?" |
27. |
autor: Milan Milošević |
| Medvedev i Janukovič potpisali saglasnost o Crnomorskoj floti i o gasu |
28. |
autor: Priredio: Milan Milošević |
| "Zar je išta od toga važno naposletku svega?", piše naš čitalac Branislav Poledica u odgovoru na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda. Većina čitalaca koji su se odazvali na tu anketu, međutim ne misli tako i upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. Od mnogih obimnih pisama koja su stigla u redakciju "Vremena", u našem štampanom izdanju, za početak, biramo dve lične ispovesti, zato što one upečatljivo i autentično, bolje od svake analize, govore o drami tog vremena. To su delovi dirljivog dnevnika naše čitateljke Kose Pakuševskij o danima koji teku i nose strepnje, rastanke, bolesti, oskudicu i poneku radost u smutnim vremenima; i beleška Gorana Vladisavljevića o tome kako je njegov otac jednom, 1987, došao kući sa posla i rekao: "Sutra vozim Slobodana Miloševića u Grčku!", i kako su šest godina kasnije u Japanu pomešali prezime Milošević i Vasiljević.
Nastavak u sledećem broju "Vremena".
Širi izvodi iz sadržaja ankete dostupni su na ovom linku (Povezani članci (sa strane) – "Vox populi") |
29. |
autor: Milan Milošević |
| Šta poručuje smrt pop zvezde
|
30. |
autor: Priredio: Milan Milošević |
| Prošlo je dvadeset godina otkako je Slobodan Milošević na Gazimestanu 28. juna 1989. na milionskom mitingu povodom šeststote godišnjice Kosovskog boja aklamovan za srpskog vođu; više od dvadeset tri godine otkako je 24. aprila 1987. u Kosovu Polju izrekao rečenicu: "Niko ne sme da bije narod"; deset godina otkako je, posle bombardovanja Srbije 1999. i potpisivanja Kumanovskog sporazuma, narodu "čestitao mir"; još malo pa devet godina od njegovog pada s vlasti; osam godina od njegovog izručenja Haškom sudu; više od tri godine od njegove smrti u ćeliji Haškog tribunala 11. marta 2006; a još malo pa godinu dana od potpisivanja DS–SPS Deklaracije o političkom pomirenju i zajedničkoj odgovornosti za ostvarivanje vizije Srbije kao demokratske, slobodne, celovite, ekonomski i kulturno razvijene i socijalno pravedne zemlje...
Procenjujemo da su se strasti dovoljno smirile da bi se razložno govorilo o udesu koji je zahvatio milione ljudi i ostavio pečat na generacijama. Redakcija "Vremena" bi rado objavila gledišta čitalaca o zbivanjima u protekle dve decenije povezanim s njegovom vladavinom |
|