Politika

Vreme broj 455, 25. septembar 1999.

 

Štrajk u pančevačkoj gimnaziji

Čekajući čika ministra

Više od šezdeset nastavnika i 1200 učenika gimnazije "Uroš Predić" u Pančevu čeka rasplet. Prvi korak je kraj konkursa za direktora. I oni su ponudili svoje kandidate. Već sada znaju da niko od njih kod ministra nema šansu, ali se bore za regularnost i poštovanje zakona. Kada se to okonča, nastaviće sa štrajkom započetim pre dve godine

Zbog totalne obustave rada, profesori i učenici pančevačke gimnazije našli su se ovih dana u centru prosvetnih zbivanja u Srbiji. Već deset dana ne drže nastavu. Protestuju zbog odluke dr Jova Todorovića, srpskog ministra prosvete, kojom je, kako kažu, nezakonito smenjen dosadašnji a postavljen novi v.d. direktor.

U ponedeljak 20. septembra, kada smo ih posetili, iz školskog dvorišta prepunog đaka dopirala je muzika. Po hodnicima su roditelji i građani potpisivali peticiju podrške profesorima. Uzbuđenja je jedino bilo u zbornici gde su profesori jedan po jedan odbijali da potpišu izjavu da će "u skladu sa Zakonom o srednjoj školi u školskoj 1999/2000. godini obavljati nastavu i druge oblike vaspitno-obrazovnog rada u Gimnaziji". Pismenu izjavu je zahtevao novopostavljeni v.d. direktor Stevan Pujić, zbog čijeg postavljenja je i otpočeo totalni štrajk.

"Odluku o generalnom štrajku doneli smo na sednici našeg sindikata u ponedeljak 13. septembra, pošto smo krajem prethodne nedelje obavešteni da je dosadašnji v.d. direktor Goran Lajht razrešen dužnosti, a gospodin Pujić postavljen na to mesto", kaže za "Vreme" Voja Poznatov, profesor u pančevačkoj gimnaziji. Odluka je doneta sa jednim glasom protiv. O svojoj nameri pismom su obavestili ministra Todorovića, zahtevajući od njega da za tri dana dođe u školu, obrazloži svoju odluku koju profesori pančevačke gimnazije smatraju nezakonitom, podsećajući ministra da Pujić ima samo tri od potrebnih pet godina radnog staža u struci, i da će kolektiv pokrenuti sudski postupak protiv Miodraga Todorovića, načelnika Odeljenja ministarstva prosvete Zrenjanina. U pančevačkoj gimnaziji smatraju da je on obmanuo ministra predlažući gospodina Pujića za v.d. direktora.

Ministar Todorović nije otpisao profesorima. Ali jeste novopostavljenom direktoru:"Tvrdnja profesora Vaše gimnazije da ste Vi postavljeni za v.d. nezakonito nije tačna, jer vršioca dužnosti direktora imenuje ministar prosvete..." Ministar zahteva od svog činovnika da popiše imena i prezimena profesora koji ne rade i da nakon toga obezbedi nastavu a protiv inkriminisanih sprovede postupak. V.d. Pujić nije imao puno posla u razvrstavanju ljudi pošto od sedamdesetak zaposlenih samo jedan želi da drži nastavu. A ni on ne može pošto neće đaci.

GENEZA: Poslednji događaji na relaciji Ministarstvo prosvete pančevačka gimnazija samo su radikalizovali bunt zaposlenih. "Već dve godine, nezadovoljni niskim i neredovnim ličnim dohocima i svojim društvenim statusom, profesori gimnazije "Uroš Predić" iz Pančeva drže časove po 30 minuta. Kažu da će se ako se ovo sa direktorom sredi, protest nastaviti sve dok se neko ozbiljnije ne pozabavi materijalnim položajem prosvetnih radnika. Niko iz Ministarstva prosvete nije se preterano uzbuđivao zbog dvogodišnjeg štrajka.

Što se direktora tiče, tu je priča nešto duža: "U oktobru 1997. proglasili smo štrajk i skraćenje nastave na 30 minuta da bi smo pokazali javnosti da ne pristajemo da radimo za bedne i neredovne plate. U februaru 1998. nadzorna služba iz Zrenjanina najavila je da će doći u školu, valjda da bi videli šta mi to radimo. Nismo ih primili, pošto na kontrolu nemaju pravo dok smo u štrajku, kaže naš sagovornik profesor Voja Poznatov. "Usledila je smena našeg direktora Smiljke Jarkovački. Školu vodi njen pomoćmik Goran Lajht (sada razrešen dužnosti). U novembru 1998. godine njemu je istekao mandat, i ostali smo bez direktora. Ministarstvo nije reagovalo, i zbog toga ćemo da tužimo ministra Jova Todorovića koji je dozvolio da škola bude u bezvlašću: četiri meseca i bez direktora i bez pomoćnika."

Rešenjem Ministarstva, u martu ove godine, Lajht je ponovo postavljen, opet kao v.d. Dokle - nije se znalo. Nadležni su rekli dok se ne sastane školski odbor i ne raspiše se konkurs. U međuvremenu nam se svima, pa i pančevačkoj gimnaziji, dogodilo bombardovanjem - i škola nije radila.

MINISTAR: Početkom septembra (8.9.99) u listu "Borba" je objavljen konkurs za direktora Pančevačke gimnazije. Dok konkurs još traje, Ministarstvo naglo smenjuje jednog i postavlja drugog v.d. direktora. U školi se to shvata kao proba da li će poverljivi kadar biti u stanju da obustavi onaj prethodni štrajk. Pa ako uspe, može biti i direktor po konkursu. Na sadašnjeg v.d. direktora kolektiv ima primedbe da je "19 godina bio apsolvent i da je kao nesvršeni matematičar radio po osnovnim školama". Postavljenje stiže bez obrazloženja. Doduše, ni po Zakonu Ministarstvo nema obavezu da obrazlaže zašto nekog kandidata imenuje za direktora.

Pančevo je mali grad, i svačiji uspon ili pad, postavljenje ili unapređenje brzo se raščuju po čaršiji. Već u petak 10. septembra, kada je stigao dopis o imenovanju gospodina Pujića za v.d. direktora gimnazije, saznalo se preko kolega iz mašinske škole, gde je ovaj profesor zaposlen, da je u školu istog dana oko podne stigao dopis sa zahtevom da se Pujić kao kadar prosledi Ministarstvu a da će mu u školi mirovati staž. "Oko dva je već bio i v.d. direktora gimnazije. Tokom dva sata bio je radnik u tri ustanove. U gimnaziju je stigao zapravo kao činovnik Ministarstva."

"Tražimo samo da nam vrate smenjenog v.d. i da se konkurs regularno sprovede. Nećemo odustati od zahteva. Svojim ponašanjem proteklih dana gospodin Pujić je izazvao još veće nezadovoljstvo. O ministru neću ni da govorim. On nije hteo da dođe u našu gimnaziju, i mi smo zajedno sa učenicima i roditeljima otišli u Beograd na razgovor. Bio je zauzet promocijom svoje knjige, a onda je hteo da primi samo učenike, ili u srazmeri dva-tri učenika - dva profesora, da bi nam na kraju rekao: "Neću da razgovaram sa vama, vi besite Hitlera po školi", priča za "Vreme" Janko Marković, profesor i portparol za štampu u Asocijaciji prosvetnih radnika opštine Pančevo.

PRIČA O HITLERU: U ponedeljak ujutru, prvog dana štrajka, škola je osvanula spolja oblepljena Hitlerovim i Musolinijevim slikama, ali i slikama gospodina Pujića, njegovog brata (takođe direktora jedne pančevačke, u ovom slučaju osnovne škole). Uz Hitlerovu sliku išao je propratni tekst: "Ovo je sledeći kandidat za direktora". Viđeni su i plakati radikalne stranke.

I profesori i učenici pančevačke gimnazije kategorički odbijaju da su imali bilo kakve veze sa ovim, kako kažu, "primitivnim činom". Profesor Marković nam je rekao: "Škola je bila spolja izlepljena. Mi se ne bavimo ovakvim stvarima. Mi smo profesori ugledne gimnazije koja postoji 137 godina. Osnovana je 1863, kao prva srpska gimnazija u Banatu u doba Austrougarske. Ovo što prete da će da je zatvore i otpuste nas - nek im je na čast."

Učenici sa kojima smo razgovarali su po pitanju Hitlera bili detaljniji: "To je misterija. Hitlerove, Musolinijeve i ostale slike lepljene su lepkom za plakate, ovim što koriste stranke. A profesor Pujić nam je pokazivao, besno, potpuno očuvan letak, ne pogužvan, kao da je tog trenuka izašao iz štamparije. I govorio je: "Evo ovo sam dobio u Ministarstvu." Učenici kategorično tvrde da to nisu uradili: "Niko nije znao da će štrajk krenuti u ponedeljak. Mi smo se od "ukrašavanja škole" ogradili. To je neukusno i ružno. Ne želimo nikoga da vređamo."

Smatraju da su njihovi profesori u pravu, i da treba da istraju. Kada je štrajk krenuo, stali su uz svoje profesore, napravili Kolegijum učenika, komuniciraju sa štampom, daju izjave, pismene i usmene, šalju faksove. Poruke pišu i otpisuju i preko tek otvorenog gimnazijskog sajta. Organizuju akcije za učenike u dvorištu gimnazije, i nastoje da što više upoznaju pančevačku i širu javnost o tome šta se zapravo događa u njihovoj školi i zbog čega protestuju njihovi profesori.

PRITISCI: Ne poriču da imaju problema i sa sopstvenim roditeljima, koji su zabrinuti. "Boje se da nam se nešto ne desi. A bilo je potajnih pretnji da ćemo morati, ako ovako nastavimo, da potražimo drugu gimnaziju. To baš neće ići lako. I zakon je tu na našoj strani. Sve smo dobro proučili. Mi samo pomažemo svojim profesorima da istraju, kao što to čini i većina učenika naše škole. Ovo što su napravili našoj školi je nehumano, ponižavajuće, neljudski. Niko nema pravo da se tako ponaša. To je poniženje za ovu gimnaziju, za grad Pančevo", kaže jedna maturantkinja.

Već su se prilagodili dvogodišnjem skraćenju nastave. Tvrde da profesori to odrađuju kako treba. U drugim školama ne protestuju ali, kako kažu, tamo se i ne uči, tamo je beli štrajk. Profesori ne dolaze redovno u školu, gube se časovi... Ne poriču da im je teže da savladaju gradivo i da moraju puno da rade kod kuće.

Drugi maturant govori o tome kakvi su profesori u ovoj gimnaziji: "Znaju da nam približe gradivo. Što je još važnije, sa njima se može razgovarati, diskutovati i polemisati o svemu. Jesam odličan đak, ali mi je u ovom trenutku važnije što sam đak ove gimnazije. Znate, ovo nije lak posao. Lakše je ići u školu nego raditi sve ovo. Ovo mu dođe ko preporučljiva i korisna dijeta."

Ogorčeno pominju pokušaj direktora da ih izbaci iz prostorija, njegovu pretnju da može da "zameni sve učenike ako zatreba", a potom njegovu želju da im se približi ("vi ćete biti moji najbliži saradnici"). Pominju roditeljski sastanak koji je sam sazvao, a onda je nastojao da ne primi sve roditelje i učenike u salu. "Bilo je neprijatno. Došlo je do koškanja. Čak je i nama zabranio da uđemo na taj sastanak sa obrazloženjem da smo maloletni. Većina jeste maloletna, ali to ne znači da smo maloumni, da smo izmanipulisani zato što nemamo 18 godina. Pa to je smešno..."

Upoređuju ponašanje direktora Pujića sa gestom Ministarstva na početku godine i čitanjem već poznatog pisma: "Pismo su nam čitali. Kako koji profesor. Neki celo, a neki najsmešnije delove. O komentarima učenika bolje da ni ne govorimo. Stalno nam prebacuju da smo izmanipulisani jer smo mladi. A nismo mladi kada smatraju da smo sa 16 godina spremni za rat. O manipulacijama govore i naši roditelji. Jedan od njih je pitao na roditeljskom sastanku ko je odgovoran što ne idemo u školu deset dana. Nije mu palo na pamet da pita ko je odgovoran što nismo išli tri meseca. Ali roditeljima se može objasniti, i onda oni to prihvate...``

Sindikalni pokret pančevačkih prosvetara nije tikva bez korena. Sa protestima su počeli krajem osamdesetih godina, preko državnog sindikata i iznedrili mnoge današnje sindikalne i partijske lidere, koji danas baš i nisu uz njih. Na jednom sindikalnom protestu odskočio je i Siniša Batalo, čuveni revolucionar iz "jogurt revolucije". Pančevci, bar što se sindikata tiče, od pre dve godine idu svojim putem. Stvorili su i asocijaciju prosvetnih radnika Pančeva kojoj pripada i gimnazija.

Više od šezdeset nastavnika i 1200 učenika gimnazije "Uroš Predić" u Pančevu čeka rasplet. Prvi korak je kraj konkursa za direktora. I oni su ponudili svoje kandidate. Već sada znaju da niko od njih kod ministra nema šansu, ali se bore za regularnost i poštovanje zakona. Kada se to okonča, nastaviće sa štrajkom započetim pre dve godine. U međuvremenu stižu pismene i lične podrške od kolega iz drugih škola i građana Pančeva. Većina ih je na strani profesora.

Branka Kaljević

 

prethodni sadržaj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)