1. |
autor: Aleksandar Ćirić |
| Tekst Očekujući Martu objavljen je u "Vremenu" br. 26
od 22. aprila 1991. godine. Autor Aleksandar Saša Ćirić (1950–2014) bio je novinar, pomoćnik glavnog urednika i jedan od osnivača "Vremena"
|
2. |
autor: Aleksandar Ćirić |
| Da li su u leto 1943. Nemci u istočnoj Ukrajini "postigli poraz", a Sovjeti "pretrpeli pobedu"? Svi generali su posle bitke pametni, a poraženi su najpametniji |
3. |
autor: Aleksandar Ćirić |
4. |
autor: Aleksandar Ćirić |
| U omiljene dvorske zabave spadale su igre loptom, što je glave koštalo bar jednog vizantijskog cara, Aleksandra, koji je posle jedne žestoke utakmice odigrane 6. juna 913. godine dobio izliv krvi i umro dva dana kasnije. Ponešto od stare tradicije atletskih nadmetanja može se naslutiti u običaju povremenog priređivanja borbi rvača i pesničara za zabavu cara i njegovih pratilaca |
5. |
autor: Aleksandar Ćirić |
| Otvoreno pismo Ministarstvu sporta |
6. |
autor: Aleksandar Ćirić |
| Bacanje diska kao nadmetanje prvi put je pomenuto u Homerovom opisu igara na Patroklovom pogrebu. Ahilej je tada kao nagradu pobedniku ponudio sam disk, načinjen od gvožđa kojeg, po njegovim rečima, "za pet potonjih leta (…) imaće dosta, ako ga bude treb’o, jer neće mu pastir ni orač u grad po železo ići, jer ovo mu davaće kotur". Detalj upućuje na to da je u najstarija vremena za bacanje korišćen odlivak sirovog metala, načinjen u peščanim kalupima u kojima je prirodno dobijao oblik diska, s jedne strane malo ispupčenog. Slične aerodinamične karakteristike ima i pljosnati okrugli oblutak, a da je bacanje takvog kamenja bilo uobičajeno jasno je i iz grčkog izraza lithobolos, kao i iz podataka o nadmetanjima u toj bacanju diska sličnoj disciplini. Ahilovi saplemenici, Mirmidonci, u vreme njegovog odsustvovanja iz bojeva pod Trojom, vreme provode u takmičenju: |
7. |
autor: Aleksandar Ćirić |
| Do Olimpije se u stara vremena moglo doći putevima sa severa iz Elide, sa istoka preko Arkadije putem koji je vodio prema Megalopolisu i drugim delovima centralnog, jugoistočnog i istočnog Peloponesa, i sa juga, iz Mesenije. Olimpija se danas nalazi na oko 12 kilometara vazdušne linije od zapadne obale prema Jonskom moru; nekada je to rastojanje zbog drukčijeg oblika obale moglo biti za oko trećinu kraće. Ondašnji putnici, za razliku od današnjih, mogli su do svetilišta stići sa zapada i vodenim putem, ploveći uz Alfej |
8. |
autor: Aleksandar Ćirić |
| Prvi detaljan izveštaj sa onoga što danas nazivamo sportskim događajem nalazi se u XXIII pevanju Homerove Ilijade. Mnogo razloga čini to pevanje najstarijim potpunim svedočanstvom tradicije koja je proizvela Velike igre antike na jednoj i, na drugoj strani, kroz stoleća i stoleća diskontinuiteta, delovala na onaj deo ljudskog duha koji danas, bilo to opravdano ili ne, nazivamo olimpijskim |
9. |
autor: Aleksandar Ćirić |
| Redakcija "Vremena" ostala je ove godine bez jednog od osnivača i pomoćnika glavnog urednika, Aleksandra Saše Ćirića, koji je preminuo 18. maja. Erudita i stručnjak za antiku, imao je običaj da u prazničnim brojevima "Vremena" čitaocima prenese delić svog znanja o kuhinji Starog Rima, temi o kojoj je planirao da objavi i knjigu. "Vreme" u ovom broju objavljuje tekst iz lične zaostavštine Saše Ćirića |
10. |
autor: Aleksandar Ćirić |
|