<< VESTI | | 09.04.2011 00:04

 

Romkinje dvostruko diskriminisane

Sa licima prekrivenim belim povezom i u stalnom strahu čak i od svojih najbližih, aktivistkinje iz romskih udruženja su na veran način oslikale realnost života Roma i Romkinja u Srbiji

Svetski dan Roma obeležava se od 1971. godine, kada je na Prvom svetskom kongresu Roma u Londonu doneta odluka da se 8. april posveti ovom narodu, a ujedno usvojeno i ime "Rom", što na maternjem jeziku znači "čovek".

Ulično-scenskom akcijom pod nazivom "Sve ono što sam ja" u organizaciji Romsko-ženske mreže Srbije, obeležen je 8. april, Svetski dan Roma, sa ciljem da se na umetnički način ukaže na položaj u kome se danas nalaze Romkinje u našoj zemlji. Najveći problemi sa kojima se Romi suočavaju u Srbiji su siromaštvo, nezaposlenost, nedostatak ličnih dokumenata, nedovoljna integrisanost u obrazovni sistem i zdravstvena zaštita. U posebno teškom položaju nalaze se Romkinje, koje su dvostruko diskriminisane, kao Romkinje od strane društva u kome žive, ali i kao žene u okviru same romske zajednice. Upečatljivom predstavom u kojoj su izopštene iz društva, sa licima prekrivenim belim povezom i u stalnom strahu čak i od svojih najbližih, aktivistkinje iz romskih udruženja su na veran način oslikale realnost života Roma i Romkinja u Srbiji sa ciljem da skrenu pažnju javnosti i državnih organa na probleme ove marginalizovane zajednice. Performans održan na Trgu Republike ujedno je označio i kraj meseca romsko-ženskog aktivizma, u okviru kog su od 8. marta održane brojne manifestacije sa istim ciljem.

Prema zvaničnom popisu stanovništva iz 2002. godine, u Srbiji živi oko 108.000 Roma, ali se prema nezveničnoj statistici UNICEF-a procenjuje da u našoj zemlji živi između 400.000 i 700.000 pripadnika romske nacionalne manjine.

Aktivistkinja udruženja građanki „Ženski prostor", Vera Kurtić, smatra da je najveći problem nesprovođenje mera koje predviđaju strateški dokumenti koje je država usvojila u cilju poboljšanja položaja Roma. „Država je potpisala dokument o sprovođenju „Dekade inkluzije Roma", usvojila je i Nacionalni akcioni plan, ali nije obezbedila sredstva da se mere predviđene tim dokumentima sprovedu. Za sada Romi nemaju koristi od toga, malo se promenilo. Mi se zalažemo za to da se usvoje lokalni akcioni planovi i da se same Romkinje i aktivistkinje uključe u taj proces, jer one već dugo godina rade na rešavanju postojećih problema i mogu ponuditi kvalitetna rešenja", kaže za «Vreme» Vera Kurtić i dodaje da Romkinje nisu krive za marginalizovani položaj i da im je stoga neophodna pomoć zajednice i nadležnih organa. Poverenica za ravnopravnost, Nevena Petrušić, takođe ističe da se položaj Roma poslednjih godine nije značajno promenio, kao i da bi lokalne samouprave morale da preuzmu deo odgovornosti na sebe. „Podaci kojima raspolažemo pokazuju da uprkos usvojenim strateškim dokumetima njihovi rezultati nisu zadovoljavajući. Mi imamo strateški dokument na državnom nivou, ali svi znamo da se sva prava ostvaruju u lokalnim zajednicama i zato je veoma važno da se lokalne samouprave što više uključe u ovaj proces i preuzmu deo odgovornosti. Ali trebalo bi naglasiti i da ti planovi ne bi smeli da budu spisak lepih želja, kao što je veoma često slučaj, već da paralelno sa tim postoje i odgovarajuća finansijska izdvajanja, odnosno da se sagledaju realane mogućnosti prilikom donošenja određenih planova. Novca ima toliko koliko ima, pitanje je samo šta su nam prioriteti". Ona naglašava i da Romkinje spadaju u najugroženiju kategoriju našeg stanovništva i da se čak i u okviru romske zajednice izdvajaju kao posebno ugrožene. „Zaprepašćuje podatak da je prosečni životni vek Romkinja u našoj zemlji 48 godina. Ne morate ništa da znate o njihovom položaju, taj podatak je sasvim dovoljan da shvatite sa kakvim se sve problemima susreću", kaže Nevena Petrušić.

O izuzetno teškom položaju Romkinja svedoče i zvanični podaci saopšteni povodom obeležavanja Svetskog dana Roma, koji ukazuju da prosečni životni vek Romkinja u Srbiji iznosi 48 godina, da skoro polovina njih nema lična dokumenta, a tek nešto više od trećine devojčica romske nacionalnosti završi osnovnu školu. Od ukupnog broja nepismenih u okviru romske populacije 75 odsto su žene, a samo njih tri odsto ima visoko obrazovanje.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST