Muslimani u Srbiji >

Borba za prevlast ili ujedinjenje

Verski lideri u Novom Pazaru i Beogradu bore se za prevlast u zajednici podeljenoj po više različitih osnova

Objedinjavanje islamske zajednice kako bi se poboljšao uticaj i prava pripadnika muslimanske veroispovesti u Srbiji pod znakom je pitanja zbog neslaganja muslimanskih velikodostojnika oko organizacione strukture ove organizacije.

Dve islamske zajednice, jedna u Beogradu, a druga u Sandžaku, već duže vreme se sukobljavaju oko toga kako bi jedinstvena Islamska zajednica Srbije trebalo da izgleda.

Islamska zajednica sa centrom u Beogradu želi da se za teritoriju Srbije osnuje rijaset, vrhovna institucija ove verske zajednice.

S druge strane, njihove kolege u Sandžaku žele važniju ulogu u Srbiji za Novi Pazar, te administrativne i duhovne veze sa Sarajevom.

U nekadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji postojala su četiri mešihata, islamske verske celine, na prostoru šest republika i dve autonomne pokrajine. Ova struktura je bila centralizovana sa jednim reis-ul-ulemom.

Sedište mešihata za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju bilo je u Sarajevu; za Srbiju, Kosovo i Vojvodinu u Prištini; za Crnu Goru u Podgorici; za Makedoniju u Skoplju.

Raspadom bivše Jugoslavije došlo je do raslojavanja islamskih zajednica i formiranja novih u novonastalim državama.

U Srbiji su tada formirane četiri islamske zajednice koje opslužuju oko 230.000 muslimana prema podacima iz 2002. Na čelu Islamske zajednice Vojvodine nalazi se muftija Fadil Murati. Na jugu Srbije, u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, u kojima pretežno živi albansko stanovništvo, deluju dve islamske zajednice, od kojih je jedna stvorena 2003. pod Džemailom Hasanijem, dok druga pod vođstvom Mumina Tahirija još uvek priznaje nadležnost kosovskog rijaseta. Četvrtu islamsku zajednicu, koja pokriva teritoriju centralne Srbije, predvodi beogradski muftija Hamdija Jusufspahić.

Islamska zajednica Sandžaka, formirana 1993. godine u Novom Pazaru sa Muamerom Zukorlićem na čelu, negovala je tesne veze za sarajevskim rijasetom koji predvodi Mustafa Cerić. To odražava osećanje mnogih pripadnika muslimanske zajednice u Sandžaku o njihovom bošnjačkom identitetu. Štaviše, u osnivačkim dokumentima Islamske zajednice Sandžaka eksplicitno stoji da je njihov reis-ul-ulema, odnosno vrhovni verski poglavar, Mustafa Cerić.

Pod Zukorlićevim vođstvom obnovljene su stare i gradile su se nove džamije, a znatan deo napora uložen je u razvoj verskog obrazovanja.

Sandžačka verska zajednica je takođe prva predložila stvaranje jedinstvenog tela koje bi obuhvatilo islamske zajednice u Beogradu, Vojvodini, južnoj Srbiji i Sandžaku. Svaka od postojećih islamskih zajednica imala bi visok stepen autonomije, ali bi u Srbiji postojao jedan mešihat.

Zagovornike ovog predloga su na akciju naveli nedavni događaji poput osamostaljenja Crne Gore, izglasavanja novog Ustava Srbije u novembru i novog Zakona o verskim zajednicama prošlog leta koji islamsku zajednicu u Srbiji tretira kao jedinstvenu versku organizaciju.

Oni kažu da će objedinjavanje ove verske zajednice omogućiti bolju zaštitu svih njenih interesa.

POLITIKA I PORUKA: Džamija

Srpski ministar vera Milan Radulović rekao je za Balkan insajt da se u novom zakonu svi muslimani u Srbiji smatraju pripadnicima jedne verske zajednice. "Svi muslimani u Srbiji, bez obzira na to gde su rođeni, u kojoj regiji žive, ili kakva im je politička i kulturna orijentacija, sastavni su deo te zajednice", rekao je Radulović.

Većina muslimanske populacije slaže se da je to dodatan podsticaj planovima za stvaranje jedinstvenije verske zajednice. Ipak, problem je gde će ova objedinjena verska zajednica imati svoje sedište.

Muftija sandžački Muarem Zukorlić želi da sedište jedinstvene Islamske zajednice bude u Novom Pazaru, kao centru oblasti sa najbrojnijom muslimanskom populacijom u Srbiji koja već ima svu potrebnu infrastrukturu. On, pak, prihvata da treba da budu prisutni i u Beogradu.

"Mi želimo prisustvo u tom gradu ne samo zbog simbolike koju nosi glavni grad već i zbog činjenice da se tamo nalaze sve državne institucije, ustanove i organi sa kojima treba da sarađuje Islamska zajednica Srbije, kao i diplomatska predstavništva država i drugih institucija međunarodne zajednice", kaže sandžački muftija za Balkan insajt.

Međutim, beogradskoj islamskoj zajednici se ne dopada ideja o centralnoj verskoj vlasti skoncentrisanoj na geografski rubnom području Srbije, u Sandžaku, i među Bošnjacima na jugozapadu zemlje.

"Potrebno je da naša braća shvate okolnosti da smo u Srbiji manjina", izjavio je imam Bajrakli džamije u Beogradu Muhamed Jusufspahić za Balkan insajt, dodajući da se protivi "bošnjakizaciji" celokupne islamske zajednice u Srbiji.

Jusufspahić kaže da nije sporno to što svi žele ujedinjavanje

islamske zajednice, ali insistira da su različiti načini na koje se to može postići.

On podržava predlog o rotacionom rukovodstvu uz dva ili tri mešihata, nasuprot trajnom sedištu novoformirane jedinstvene zajednice u Novom Pazaru.

"Ovo telo bi postalo rijaset Islamske zajednice Srbije kada bude postignut konsenzus da Srbija bude centar islamske zajednice u zemlji, umesto Sarajeva ili Prištine", dodao je Jusufspahić.

Jusufspahić žali zbog činjenice da muslimani iz Sandžaka "nisu spremni da podrže ideju o formiranju rijaseta u Srbiji" nego insistiraju na subordinaciji u odnosu na rijaset u Sarajevu.

Predloženi plan objedinjavanja islamske zajednice muftije Zukorlića ne podrazumeva stvaranje rijaseta u Srbiji jer je "rijaset kao pojam isključivo vezan za Sarajevo".

"Najviši administrativni organ će ovde (u Srbiji) biti mešihat", kaže on.

"Sandžak je deo rijaseta Bosne i Hercegovine. Naš duhovni centar je Sarajevo i naši predstavnici su u sastavu vrhovne zajednice u Sarajevu."

Zukorlić takođe podržava pravo muslimana u južnoj Srbiji, koji su većinom etnički Albanci, da očuvaju postojeće veze sa zajednicom u Prištini. Prema njegovom planu, oni će imati "pravo da uspostave specijalne odnose sa islamskim zajednicama bilo na Kosovu ili u Makedoniji ili, uopšte, sa islamskim zajednicama gde žive etnički Albanci".

Beogradski imam, s druge strane, nema previše entuzijazma prema ideji o očuvanju verske nadležnosti Prištine nad muslimanima u južnoj Srbiji. "Naš koncept je koncept srbijanskih muslimana", kaže Jusufspahić.

Većina drugih muslimana u zemlji je zbunjena ovim sukobom. Izvor blizak vojvođanskoj islamskoj zajednici se slaže da je jedinstvena islamska zajednica neophodna muslimanskim vernicima u Srbiji i dodaje da bi ona mogla bolje komunicirati i ostvarivati verska prava muslimana.

"Nama treba neko ko će predstavljati sve muslimanske vernike u Srbiji. Ako nismo jedinstveni nema napretka, država Srbija nema s kim da razgovara", rekao je ovaj izvor. Potom je dodao da bi jedinstvena islamska zajednica mogla bolje da reši pitanje muslimanskih grobalja, veronauke i izgradnje novih džamija u Srbiji.

Prema izvoru Balkan insajta, duhovno raslojavanje islamske zajednice u Srbiji je delom odraz šireg procesa fragmentacije do koga je došlo kada je turski vođa Kemal Ataturk ukinuo kalifat – vrhovno telo islamske zajednice – 1924. godine. "Ovakvo nejedinstvo u Srbiji posledica je razjedinjavanja islama na svetskoj sceni", zaključio je izvor.

Sead Biberović iz Urban Ina, nevladine organizacije iz Sandžaka, kaže da pozadinu sukoba ne čini to da li će rijaset biti u Beogradu ili Sarajevu, već želja za religijskom prevlasti unutar islamske zajednice.

"Ovo je nadmetanje oko toga ko će postati gospodar pripadnika muslimanske veroispovesti u Srbiji", kaže on.

"Ukoliko bi nova islamska zajednica imala centar u Sarajevu, Zukorlić bi imao veću moć, i obrnuto – ukoliko bi njen centar bio u Beogradu, onda bi glavnu vlast imao muftija Jusufspahić." Biberović tvrdi da niko neće imati nikakve koristi ako se ovakav sukob bude nastavio. "Po meni, svaka saradnja je pozitivna."

"Ove razmirice između beogradske i sandžačke islamske zajednice samo škode muslimanskim vernicima koji žive na području Srbije."


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST