Budi svoj čovek >

Paket iskustva za prvi biznis

Motivacija, pa ideja za sopstveni posao, biznis plan, početak rada i izbegavanje zamki biznisa – to su pet neophodnih koraka koje mora da napravi svako ko želi da postane svoj gazda. Savete, uputstva i pomoć na svakom od tih koraka nudi preduzeće Budi svoj čovek, kao jedinstven servis u Srbiji za podršku novom biznisu

ZANIMALO GA ODAKLE DOLAZE BROJEVI: Direktor BSČ-a Đorđe Pavković Bugarski

Prvo preduzeće u Srbiji koje u svom nazivu ima poruku – Budi svoj čovek, počelo je da posluje 6. aprila kao nova firma kompanije Komon sens (zdrav razum). Nastalo je iz ideje da se matrica uspešnih koraka u biznisu, isprobana u firmama matične kompanije, ponudi kao paket iskustva za prvi biznis. Dakle, svima koji hoće a ne znaju ili nisu sigurni kako da započnu biznis, koje su prave adrese, formulari, računi i ostalo, BSČ nudi savete, uputstva i pomoć. "U knjizi, na CD-u i u biznis planu opisali smo sve do poslednjeg detalja, bukvalno: kopiraj ličnu kartu, popuni taj i taj obrazac, idi tamo i tamo i predaj", kaže za "Vreme" direktor BSČ-a Đorđe Pavković Bugarski. On objašnjava da je knjiga priručnik koji objašnjava neophodnih pet koraka do biznisa, plus uspehe i neuspehe u praksi. Tu su i info-kartice koje služe kao podsetnik u poslu, a mogu da se okače na zid. Na CD-u se nalazi sve od zakona do formulara za pravljenje biznis plana, plus primer dobrog biznis plana. "Na kursevima imamo istu tematiku kao u knjizi, samo što na praktičniji način objašnjavamo tih pet koraka, a u saradnji sa stručnim predavačima polaznici će na kraju imati razrađenu biznis ideju, sami će napisati biznis plan i dobiti ocenu za to, kao i operativne savete za početak posla", navodi Pavković.

KORACI: "Za nekog ko nije siguran u sebe, prvi korak je obavezan, motivacija. Čovek mora da stane ispred ogledala i da proceni sebe, da zna koje su njegove slabosti i snage i šta mu je pokretač", kaže Pavković i podseća da je tim BSČ pre osnivanja preduzeća napravio istraživanje i došao do zaključka da je za polovinu ispitanika novac najveći motivator. "Na drugom mestu je misija da čovek bude promovisan u društvu, na trećem je pobeda, kao – Pera ima pekaru, komšija nešto drugo, hoću i ja u biznis", objašnjava direktor BSČ-a uz konstataciju da su se rezultati istraživanja poklopili sa sličnima u svetu.

"Drugi korak je ideja, kad ste spremni i kažete: ja to mogu." Pavković još navodi da ideja ne mora da bude originalna i da treba razbiti blokadu u glavama ljudi da moraju da smisle nešto novo ili da uspeju u čemu još niko nije. "Prilike za biznis su svuda oko nas, važno je da čovek pođe od onog što ume da radi, ili da nauči nov posao ili da zaposli nekog ko ga već zna", poručuje Pavković uz informaciju da će BSČ svakom ko nema jasnu ideju pomoći da je generiše, analizira i proceni da li ima šanse da uspe. Kad popuni upitnik o tome (iz knjige ili na kursu) budući preduzetnik započinje treći korak: organizaciju ideje, dakle pisanje biznis plana. "Važno je da se biznis plan napravi na početku jer on bukvalno predstavlja opis preduzeća i biznisa, pokazuje gde želite da stignete, kako i s kim. Ukratko, on pokazuje da li ste spremni za biznis ili ne", savetuje Pavković, uz uputstvo da knjiga BSČ-a nudi celu strategiju poslovanja, od analize konkurencije i tržišta, organizovanja firme i finansija, do nastupa na tržištu. Konkretnije, upućuje gazdu-početnika gde da traži pare, kako da popuni formulare za otvaranje firme, da traži poreski identifikacioni broj, koje su mu poreske obaveze, kako da nađe lokaciju, zaposli radnike, napravi ugovore, prilagodi se zakonima, organizuje prodaju, marketing itd. "BSČ nudi i ekspres biznis plan, potrebno je samo popuniti upitnik o tome šta se želi, dobiće plan za pet dana u tri primerka i CD i može da traži pare", navodi Pavković brzi uvod u četvrti korak tj. nalaženje novca i početak rada firme. I za to postoje uputstva: kako pare tražiti od banke, raznih agencija, fondova za razvoj itd. za početak biznisa. Zatim sledi peti korak, izbegavanje zamki biznisa. "Preduzetnicima nudimo uputstva kako da prepoznaju zamke da ne bi u njih upali. Većina tih zamki su sugestivne, recimo zamka novca najčešće se izražava kroz želju – da imam 10.000 evra, šta bih sve napravio! I tako, dok čovek kuka nad svojom sudbinom, vreme mu prolazi, umesto da pokuša da nađe pare ili da u ulaganju prođe jeftinije." Pavković još pominje zamku samozavaravanja da će uspeh sam po sebi potrajati – ležanje na lovorikama. Gubljenje samopouzdanja je zamka u koju obično upadaju oni koji misle da sve mogu da postignu preko noći. Zamka čekanja je kad nove gazde smatraju da nije vreme za važan potez, a posle ustanove da je vreme prošlo. I žurba je ponekad zamka. "U knjizi su sve zamke opisane kroz primere, tako jasno da će ih prepoznati svako ko dođe u situaciju da se s njima suoči", kaže direktor BSČ-a i napominje da je važno ne preskočiti nijedan korak. "Mi ne garantujemo uspešan biznis, ali garantujemo da ništa nećete propustiti da ga ostvarite", zaključuje Bugarski i upućuje na primere uspešnog biznisa u knjizi.

UVEK SA KLIJENTOM: "Koju god uslugu da je dobio od BSČ-a, nijedan klijent posle toga neće biti ostavljen, ostaje u našoj bazi podataka i pružaćemo mu podršku tokom poslovanja", kaže direktor BSČ-a i navodi da ovo preduzeće sada ima stalan kontakt sa preko 250 ljudi koji se spremaju za biznis. Osim kol centra koji je spreman da im odgovori na sva pitanja, klijenti će na jesen dobiti izuzetnu vezu sa BSČ-om – veb portal na kojem će biti svi mogući odgovori na pitanja o biznisu, ažurirani propisi, novi formulari, obrasci i sve ostalo potrebno za početak posla ili tekuće poslovanje. Pavković kaže: "Moći će da se četuje, razmenjuju iskustva sa kolegama, tako ćemo napraviti forum pretplatnika na veb koji će povezivati nove biznismene u Srbiji. Cilj nam je da stvorimo mrežu preduzetnika u Srbiji." A sve to uz moto firme: "BSČ je jednostavan put kojim krećete u biznis. Ne kažemo da ćete uspeti, ali tih pet koraka su siguran put da krenete i postavite firmu na zdrave temelje." Za mlade preduzetnike biće uputan i Pavkovićev lični moto: "Ne čekaj da neko drugi reši tvoj problem, moraš sam da ga rešiš." Sve je, dakle, moguće baš kao kod sagovornika "Vremena", građevinskog inženjera koji je ostavio dizajniranje mostova, završio magisterij u Milanu iz ekonomije, menadžmenta, marketinga i bankarstva i bio savetnik direktora italijanskog dela cementara Holcim, sve zato da bi razumeo "odakle dolaze brojevi". On i BSČ su živi dokaz da je koncept biznisa ovog preduzeća ispravan.


 

Tranzicioni zdrav razum

"Kod dela ispitanika naišli smo na nešto poražavajuće. Rekli su da rade u državnoj firmi, šrafići su od hiljadu sličnih, ništa od njih ne zavisi, plata im je mala ali redovna, lepo im je, toplo, imaju sigurnu fotelju i ne mrdaju." Pavković upozorava da je poenta u tome što je takva sigurnost na kratkom štapu, jer će velika preduzeća koliko sutra ući u restrukturiranje i radnici mogu da se nađu na ulici, daj bože sa otpremninom. Poruka je, dabome, misliti na vreme na sopstveni biznis. "Dokaz da postoji tranzicioni zdrav razum, što sam primetio da postoji kad sam zapošljavao ljude u BSČ, jeste da je mnogo mladih sa diplomom i visokim prosekom ocena tražilo da, ako treba, ovde i volontiraju, svesni da samo radeći mogu da steknu iskustvo", kaže Pavković uz opasku da je bolje džabe raditi nego džabe sedeti kod kuće i čekati da vas neko zaposli.


POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST