Izbori u Iranu >

Povratak konzervativaca

Vodeće reformske partije, koje predvodi Muhamed Hatami, bojkotovale su izbore

Na parlamentarnim izborima u Iranu prošle sedmice ubedljivo su pobedili islamski konzervativci, što znači da će u novom parlamentu imati ubedljivu većinu. Odziv birača je, prema podacima ministarstva unutrašnjih poslova, bio najmanji od iranske revolucije 1979. godine, jer je na izbore izašlo tek 50,6 odsto glasača. Izbori nisu održani jedino u Bamu, koji je krajem prošle godine teško nastradao u zemljotresu.

Vodeće reformske partije, koje predvodi aktuelni predsednik Muhamed Hatami, bojkotovale su izbore, jer su vrhovni verski vođa Irana ajatolah Ali Hamnei i Savet čuvara revolucije diskvalifikovali 2000 njihovih poslaničkih kandidata, nakon čega se iz izborne trke povuklo i preostalih 1179 reformista. Reformisti su protestovali i zbog gušenja proreformskih medija, te tvrde da su izbori u potpunosti namešteni. Takođe, izbore su bojkotovale i studentske organizacije.

KAKO SE GLASALO: Vrhovni verski vođa Ali Hamnei pozvao je građane na masovan izlazak kako bi zadao udarac neprijateljima Islamske republike. "Vidite kako oni koji su protiv iranske nacije i revolucije pokušavaju da spreče ljude da izađu na birališta", rekao je Hamnei državnoj televiziji i dodao: "Ne mislim da će to ove mlade ljude, entuzijaste, moći da spreči u ispunjavanju njihove dužnosti."

Državni elektronski mediji koje kontrolišu konzervativci sve vreme su emitovali patriotske pesme i slike masovnog glasanja sa proteklih izbora. Ovim izborima ekstremni verski lideri napokon će uspeti da u potpunosti zaustave dosadašnje napore predsednika Hatamija da reformiše i liberalizuje Islamsku republiku. Do sada su to radili masovnom opstrukcijom reformista koji su na vlasti od 2000. godine.

Porazna za reformiste je i činjenica da su izbore izgubili čak i u svom tradicionalnom uporištu Teheranu, gde je izašlo samo 40 odsto birača. Reformisti, koji su se nadali masovnom bojkotu, nakon ipak uspelih izbora verovatno će u narednom periodu izgubiti politički uticaj.

NUKLEARNE TENZIJE: Svrha državnih institucija u Iranu je, inače, dovedena u pitanje. Parlament, na primer, za sve ključne odluke mora da traži odobrenje islamskih poglavara. S obzirom na sastav, novi parlament bi mogao da ima slobodne ruke kada je reč o usvajanju budžeta i zakona koje podržavaju konzervativne snage, kao što je novi zakon o državnim medijima.

Ostvarena pobeda konzervativaca znači radikalizaciju i konsolidovanje tih političkih snaga u trenutku kad irački šiitski muslimani traže prevremene izbore i podršku iranskih šiita, dok SAD i saveznici traže nenajavljene inspekcije iranskih nuklearnih postrojenja. Ne treba zaboraviti ni svojevremenu izjavu Džordža Buša, predsednika SAD, nakon događaja u Njujorku 11. septembra 2001, kada je Iran, pored Severne Koreje i Iraka, svrstao u zemlje "osovine zla".

U međuvremenu, iransko ministarstvo inostranih poslova priznalo je optužbe u kojima se kaže da je Islamska republika od dilera kupovala nuklerane komponente. Ove podatke otkrio je otac pakistanskog nuklearnog programa Abdul Kader Kan prošle nedelje, kada je progovorio o svetskom crnom tržištu nuklearne tehnologije. Kan je priznao da je tehnologiju koja može da se iskoristi za pravljenje atomske bombe prodavao Iranu, Libiji i Severnoj Koreji. Prema tvrdnjama malezijske policije, Kan je Iranu prodao delove za nuklearnu centrifugu u vrednosti od tri miliona dolara.

Iran, međutim, tvrdi da svoj nuklearni program koristi isključivo za proizvodnju struje, te da nikada nije imao nameru da se bavi proizvodnjom nuklearnog oružja. Vašington, međutim, sumnja da Iran stvara programe za razvoj nuklearnog oružja. Odgovor na ovo pitanje daće ove nedelje izveštaj Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

SAD su odnose sa Iranom prekinule još 1979. godine, kada je grupa ekstremista upala u američku ambasadu i u naredna 444 dana kao taoce držala 52 službenika ambasade.

Evropska unija je prošlog ponedeljka parlamentarne izbore u Iranu ocenila kao nepoštene i nefer, ali su ostavljene otvorene opcije za trgovinske pregovore, sve dok ne stigne izveštaj o tome u kojoj meri zvanični Teheran poštuje dogovor sa IAEA: "To je korak nazad za demokratiju u Iranu. Jasno je da izbori nisu održani u skladu sa onim što mi smatramo poštovanjem međunarodnih normi", izjavio je portparol evropskog komesara za spoljne odnose Krisa Patena prošlog ponedeljka u izjavi datoj svetskim agencijama.

Britanski ministar spoljnjih poslova Džek Strou je po dolasku u Brisel izjavio da su izbori u Iranu bili "nesavršeni" od samog početka, i istakao da će rezultati izbora svakao uticati na pregovore o trgovinskim odnosima između Irana i Evropske unije.

Zbog osporavanja rezultata izbora buknuli su i prvi protesti na jugu Irana. U gradu Firuzabadu građani su protestovali jer je kancelarija gradonačelnika objavila neočekivano velik broj glasača. Ljudi su izašli na ulice i pozvali da se ponovo prebroje glasovi, sumnjajući u verodostojnost objavljenih rezultata. Nakon što je jednog demonstranta ranio policajac, gomila se razljutila i počela da uništava policijske automobile i napada zgrade administracije. Bilans sukoba je smrt troje odemonstranata i jednog policajca. Do sukoba je došlo i u gradu Izeh kada je grupa ljudi protestovala zbog rezultata izbora.

Na optužbe međunarodne zajednice reagovao je vođa konzervativaca Golomali Hadadel izjavom da "SAD moraju da prihvate realnost islamske revolucije", što je u budućnosti preduslov za bilo kakvo poboljšanje odnosa sa Vašingtonom. "Amerika ne prihvata realnost islamske revolucije. Sve dok to ne prihvati, teško će doći do bilo kakve promene. Američka vlada ne veruje u islamsku revoluciju i ne želi da je prizna kao nacionalni pokret, a to je početna tačka za svaki budući korak", izjavio je Golomali Hadadel, šef Abadgaran Iran e Islamija, što u prevodu znači Graditelji islamskog Irana. Hadadel je pozvao i IAEA da ne popusti pod pritiscima velikih sila, a naročito SAD. Među članovima Abadgarana nalaze se predstavnici tvrde linije iranskih islamista, kao i ostali koji podržavaju vladavinu ajatolaha Alija Hamneija. Zanimljivo je da se Hamneijev sin nalazi u braku sa ćerkom Golomala Hadadelija.

Nova iranska vlada pod vođstom Hadadela, koji je inače profesor fizike i filozofije, neće se, međutim, složiti s prekidom popuštanja u nizu društvenih ograničenja do kojih je došlo proteklih godina pod vođstvom reformista. U avionima iranske nacionalne vazduhoplovne kompanije putnici se više ne upozoravaju na striktna pravila oblačenja, alkohol se toči u velikom broju restorana, mladi izlaze u provod i povećano je konzumiranje ekstazija, seks pre braka postaje normalna pojava, žene ostvaruju sve veća prava i svi imaju otvoren pristup internetu: "Naravno da želimo da očuvamo islamske vrednosti i islamski moral. Štitićemo ih, ali to ne znači da ćemo posegnuti za nasilnim metodama kako bismo narodu oduzeli određene zakonske slobode", kaže Hadadel.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST