fotografije: ap
OKRUGLO PA NA ĆOŠE: Samit EU u Briselu

Samit Evropske unije u Briselu >

Dogovor »na mišiće«

Samit lidera EU o reformama migrantske politike u Briselu najavljivan je kao "sudbinski" za opstanak čitave Unije. Uprkos postignutom dogovoru, i dalje ostaju brojna otvorena pitanja od čijeg rešavanja će zavisiti da li će ovaj načelan sporazum biti uspešno sproveden u delo, čime bi se smanjio i duboki jaz i nepoverenje unutar evropske zajednice

U glavnom gradu Belgije prošlog petka već je uveliko počelo da sviće, kada su, nakon neprospavane noći i devetočasovnih teških i haotičnih pregovora na samitu EU, lideri evropskih zemalja postigli novi, na jedvite jade sročeni dogovor o reformi migrantske politike. Ovo najosetljivije političko pitanje od kojeg je, prema rečima nemačke kancelarke Angele Merkel, zavisila i "sudbina" Evrope, ugrožavalo je ne samo opstanak čitave Evropske unije, već i Šengenski dogovor o zoni slobodnog kretanja na Starom kontinentu, a kriza je pretila da sa javne scene "oduva" i aktuelnu nemačku vladu, usled sve većih trzavica između konzervativnih demohrišćanskih koalicionih partnera CDU–CSU, koji već sedam decenija funkcionišu kao najjači politički tandem u toj zemlji.

IPAK DOGOVOR: "Lideri 28 država članica EU dogovorili su se oko zaključaka samita, uključujući i pitanje migracije", objavio je pobedonosno na Tviteru predsednik Evropskog saveta Donald Tusk, koji je predsedavao ovim dvodnevnim pregovorima. Iako se dnevni red samita održanog 28. i 29. juna sastojao od nekoliko važnih tema i, između ostalog, bavio se pitanjima trgovine i bezbednosti, kao i tokom pregovora o istupanju Velike Britanije iz članstva u Uniji, centralna tema skupa evropskih premijera i predsednika bila je vezana upravo za nesuglasice oko pitanja migracija u Evropi.

Šta su se zapravo dogovorili lideri EU i da li je taj sporazum nešto što će obnoviti poverenje i toliko naglašavano očuvanje evropskog jedinstva, glavno je pitanje kojim se bave mediji i analitičari na Starom kontinentu. Dogovor o reformama migrantske politike postignut na samitu Unije ima četiri ključna elemenata: pre svih, to je da su države EU postigle kompromis da će prijem migranata među zemljama EU biti isključivo na dobrovoljnoj osnovi, to jest da će izbeglice primati samo one države koje to i žele. To ujedno predstavlja smrtni udarac za postojeći obavezujući sistem kvota i ravnomerne preraspodele migranata u okviru Evropske unije, i smatra se velikom političkom pobedom zemalja iz tzv. Višegradske grupe (Poljske, Češke, Mađarske i Slovačke), koje su se otpočetka oštro protivile takvim "naredbama" Brisela.

Drugi važan zaključak samita tiče se uspostavljanja kontrolnih migrantskih centara u zemljama EU kako bi se odlučilo o zahtevima za azil, ali i potencijalnom otvaranju prihvatnih centara i van Evropske unije – pre svega na južnoj periferiji evropskog kontinenta i na severu Afrike – za migrante spasene na Sredozemnom moru. Ovim sabirnim centrima upravljala bi Unija, koja bi takođe i finansirala njihovo otvaranje i održavanje, u saradnji sa Kancelarijom Visokog komesarijata UN za izbeglice (UNHCR) i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM). Iako nisu konkretno spomenute u sporazumu, ovoj nameri Unije oštro su se usprotivile zemlje koje su se "prepoznale" u planu EU: Bosna i Hercegovina i Albanija pridružile su se afričkim zemljama Libiji, Maroku i Tunisu, otvoreno odbacujući ideju Brisela da "negde izvan EU" uspostavi takve prihvatne centre za izbeglice.

EU IPAK RADIKALNO PROTIV DOSELJENIKA: Izbeglice iz Afrike...

NIKO NEĆE IZBEGLIČKE CENTRE: Treći ključan element postignutog dogovora obezbediće Turskoj, zemlji koja je znatno usporila migracioni talas, još više novca u borbi sa izbegličkom krizom. Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker izjavio da će EU u sklopu dogovora sa zvaničnom Ankarom, Turskoj uplatiti dodatne tri milijarde evra.

Na kraju, zaključeno je na samitu, sve zemlje Evropske unije treba da ulože još više napora kako bi se zabranilo stvaranje novih izbegličkih ruta, jačanjem kontrole spoljašnjih granica Evrope.

Uprkos ambicioznim namerama Brisela, nije, međutim, jasno na koji način će usvojeni zaključci biti sprovedeni iz reči u delo. Pojedini kritičari već ukazuju na činjenicu da se ne zna čak ni na koje zemlje se odnosi taj novi dobrovoljni sistem "preraspodele" migranata, kao ni to gde će tolike izbeglice otići nakon eventualnog odobrenja njihovog zahteva za azilom. Takođe, analitičari upiru prstom i na nedovoljno konkretan i jasan sadržaj sporazuma, koji više podseća na spisak lepih želja. Drugim rečima, sporazum u ovakvom obliku obuhvata samo načelne principe, ali ne daje konkretna rešenja "na terenu", što ukazuje da, uprkos prošlonedeljnom jedinstvu EU, i dalje nema suštinske saglasnosti Evrope oko načina i operacionalizacije koraka za trajno rešavanje migrantske krize.

...i mađarski premijer Orban

Iako je Italija samo nekoliko sati pre postignutog sporazuma blokirala mogućnost bilo kakvog dogovora na samitu ukoliko se ne uvaže njeni stavovi, premijer Đuzepe Konte rekao je da je zadovoljan dogovorom, istakavši da će zvanični Rim "kasnije" doneti odluku da li će baš u Italiji biti uspostavljen neki od centara za izbeglice. "Zadovoljni smo. Bili su to dugi pregovori, ali danas Italija više nije sama", naveo je Konte, dodavši da će odluku o tome da li će migrantski centar biti uspostavljen na njihovoj teritoriji doneti zajedno u vladi. "Niko nas ne tera na to", izjavio je italijanski premijer, kome je ovo bilo prvo učešće na samitu premijera i predsednika EU.

Mogla je da odahne i nemačka kancelarka Angela Merkel, koja je bila dodatno pritisnuta ultimativnim stavom sopstvenog ministra unutrašnjih poslova Horsta Zehofera i šefa koalicione stranke CSU da se po svaku cenu pronađe jedinstveno evropsko rešenje za tražioce azila. U protivnom, suočila bi se sa izglednim padom svoje vlade, jer je ministar policije i nekadašnji premijer Bavarske, pokrajine koja je podnela najveći teret migrantske krize u toj zemlji, već bio zapretio da će zatvoriti granice Nemačke i početi da vraća izbeglice. Pošto je do daljnjeg odagnana kriza koja se nadvila nad njenom vladom, a ujedno je pronađeno i kompromisno rešenje koje je donekle smanjilo duboke podele u Evropskoj uniji, Angela Merkel mogla je uz vidno olakšanje da poruči kako je "dobar znak" to što su lideri EU bili u stanju da pronađu zajednički jezik o migraciji. Na samitu je, takođe, postignut sporazum koji će omogućiti da se sa severa Evrope, pre svega iz Nemačke, organizovano vraćaju izbeglice koje su pobegle iz Italije ili Grčke.

TRIJUMF ISTOČNE EVROPE: Kao svojevrsni pobednici ovog tinjajućeg političkog "rata" izašli su premijeri zemalja iz centralne i istočne Evrope, okupljenih u Višegradskoj grupi (V4), koji su pune dve godine odbijali da se po migrantskom pitanju povinuju naredbama Brisela i najmoćnijih evropskih zemalja (vidi "Vreme" br. 1431). Lideri ovih istočnih zemalja odbili su nedavno i da se pojave na neformalnom mini-samitu organizovanom od strane Evropske komisije, koji je prethodio redovnom samitu u Briselu, osporavajući njegov legitimitet.

Češki i poljski premijer Andrej Babiš i Mateuš Moravijecki pozdravili su sporazum zemalja članica EU o migracionoj politici, a predsednik češke vlade naveo je da "smo došli do tačke da niko više ne govori o kvotama. Preraspodela i preseljenje će biti dobrovoljni, tako da niko neće moći da nas primora da prihvatimo migrante", napisao je Babiš na jednoj od društvenih mreža. On je, inače, u intervjuu za francuski "Figaro" izneo i svoju viziju Evrope koja, po njegovom mišljenju, treba da bude kao selo crtanih junaka Asteriksa i Obeliksa unutar kojeg "funkcioniše slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i lica", ali zato snažnih granica i odbrane od spoljašnjih pretnji.

I premijer Mađarske Viktor Orban, koji već početkom jula putuje u Berlin na sastanak kod Angele Merkel, ostao je pri stavu da "invaziju migranata" treba po svaku cenu zaustaviti i da, osim zatvaranja granica, članice EU treba da vrate i one izbeglice koje su već stigle u Evropu.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST