Nikada u istoriji čovečanstva običan čovek nije bio tako blizu bogatstva. Sve što mu treba je malo hrabrosti, odnosno malo više. Da proda sve što ima i uloži u bitkoine, i sledeće godine u ovo vreme biće milioner, ako ne i milijarder!

Nema ni najmanje šale u ovoj tvrdnji. Na početku ove godine bitkoin je vredeo ogromnih hiljadu dolara i očekivao se skori pad. Umesto toga, krenuo je vrtoglavi rast. Najpre je pred leto porastao tri puta, do oktobra je vredeo već 5000 dolara, da bi na sajber ponedeljak, dan kada se najviše kupuje na internetu, skočio na 9700 dolara. Dakle svoj ulog na početku godine biste udesetostručili. Ali, može se to reći i na gori način. Da ste 2010. kupili bitkoine u vrednosti od dolar i dvadeset centi, što je jedan evro, danas bi oni vredeli milion dolara. Zamislite tek da ste se otvorili za celih deset, da ne preteram ako kažem dvadeset dolara.

Razlog zašto je ova kriptovaluta, inače jedna od mnogih, postala iznenada tako popularna su hedž fondovi koji ulažu novac u najrizičnije i najprofitabilnije poslove. Procenili su da će vrednost bitkoina da raste još neko dogledno vreme, navalili su da investiraju i samo je pitanje da li će se ovaj novčić u nekom trenutku stabilizovati pa da niko suštinski ne izgubi mnogo, ili će naglo pasti, pa i nestati. Što se nekim elektronskim parama dešavalo. Prvi test za bitkoin biće 11. decembar kada s njim počinje da trguje čikaška berza.

Bitkoin je nastao 2009. i tada se njegova vrednost merila u delovima centa. Ne zna se ko ga je izmislio i pustio u promet. Trenutno je zbog pomame koja je nastala prvoosumnjičena CIA, baš kao i u slučaju virusa side. Bitkoin se „kopa" u kompjuteru, nastaje rešavanjem komplikovane matematičke operacije i kako vreme prolazi potrebno je sve više računara i vremena da se bitkoin „iskopa". Kada nastane pušta se u promet, svako može da ga kupi i ponovo proda, a najviše ga traže špekulanti i kriminalci jer nije ni pod kakvom kontrolom. Često se koristi za isplatu neke ucene, obično hakerske, jer iza sebe ne ostavlja ono što zovemo „trag novca".

Zato je neverovatno bezbedan. Prati ga takozvani blockchain tj. blok-lanac kojim se štiti svaka transakcija. I to je komplikovana matematička operacija koja se izvršava i čuva na mnogo računara istovremeno te ju je praktično nemoguće prevariti.

Upravo ta masa računara je moguća slabost ove kriptovalute. Do sada je iskopano oko 16 miliona bitkoina, koji vrede oko 160 milijardi dolara u ovom trenutku i ozbiljni bankari će vam reći da je to kap u moru pa zato ne predstavlja veliku brigu. Matematička procena je da je maksimalan broj oko 21 milion i posle toga će biti veoma teško ako ne i nemoguće iskopati neki novi. Ali se zato ogromna energija troši za održavanje bitkoina u životu, a posebno za bezbedne transakcije. U svakom trenutku bitkoin angažuje 3,4 gigavata struje (ukupna snaga Obrenovca je 1,6 GW). Na godišnjem nivou troši struje više nego cela Irska, a samo jedna transakcija potroši 300 kilovat-časova, otprilike koliko i prosečna TA peć od dva kilovata za mesec dana ako radi samo u režimu jeftinije struje na pola snage.

Do kada će bitkoin da raste ovim tempom, odnosno može li sistem iznenada da se raspadne (uključujući i ovaj energetski) i u nanosekundi spali sve te milijarde, e to je već pitanje za otprilike milion dolara. Pod uslovom da uložite stotinak hiljada i strpljivo čekate godinu dana da vidite šta će da se desi.


 

Više o bitkoinima i kriptovalutama saznajte u tekstu Dr Saše Markovića iz broja 1368, "Virtuelni novčić od hiljadu dolara"


POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST