<< VESTI | | 20.07.2017 10:25


Dokument >

Četiri venčanja - jedan razvod

Publikacija RSZ: Zaključeni i razvedeni brakovi, 2016.

Beograd: Svaki dvadeseti razveden, u celibatu 33,1 odsto osoba starosti 30-34, a 60,5 odsto osoba od 25-29 godine

U 2016. godini statistika brakova beleži pad broja ukupno zaključenih brakova za 2,8% u odnosu na 2015. godinu, odnosno pad sa 36.949 u 2015. godini na 35.921 registrovani brak u 2016. godini.

Prosek godina starosti prilikom stupanja u brak za žene je 31 godina, a za muškarce 34 godine.

Broj zaključenih prvih brakova u Republici Srbiji manji je za 4% u odnosu na 2015. godinu i iznosi 29.048.

Prosek godina starosti pri zaključenju prvog braka za muškarce i dalje je 31 godina, odnosno za žene 28 godina.

Najčešći su etnički homogeni brakovi, odnosno brakovi zaključeni između supružnika iste nacionalnosti (87%).

Najviše je zaključenih brakova u kojima su supružnici sa istom školskom spremom, i to 67%, a kada posmatramo ekonomsku aktivnost supružnika, u 46% zaključenih brakova oba supružnika su ekonomski aktivna lica koja obavljaju određeno zanimanje.

Broj razvedenih brakova u 2016. godini iznosi 9.046 razvedenih brakova i pokazuje pad za 3,6% u odnosu na 2015. godinu.

Prosek godina starosti prilikom razvoda braka za žene je 40 godina, a za muškarce 44 godine.

Prosečno trajanje razvedenog braka i u 2016. godini iznosi 13,3 godine.

U 2016. godini najveći broj razvedenih brakova čine brakovi sa decom – 55% (5.001 razvedeni brak).

Nakon razvoda, izdržavana deca su u 72% slučajeva dodeljena ženi.

20122013201420152016
Zaključeni brakovi ‒ ukupno3463936209364293694935921
Od toga: zaključeni prvi brakovi2889330049301633024829048
Prosečna starost pri zaključenju prvog braka ‒ mladoženja30,430,630,931,031,2
Prosečna starost pri zaključenju prvog braka ‒nevesta27,527,527,928,028,2
Razvedeni brakovi ‒ ukupno73728170761493819046
Prosečna starost pri razvodu braka ‒ muž42,642,743,143,543,5
Prosečna starost pri razvodu braka ‒ žena39,039,039,339,840,0
Prosečno trajanje razvedenog braka (godine)12,913,413,613,313,3
( Zaključeni i razvedeni brakovi, 2016 , stat.gov.rs

Republički zavod za statistiku od 1998. godine ne raspolaže podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno).)


 

KRIVIČNA DELA PROTIV BRAKA I PORODICE

Dvobračnost

Član 187. KZ

(1) Ko zaključi novi brak iako se već nalazi u braku, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko zaključi brak sa licem za koje zna da se nalazi u braku.

Zaključenje ništavog braka

Član 188.

(1) Ko pri zaključenju braka prikrije od druge strane neku činjenicu zbog koje je brak ništav ili drugu stranu dovede u zabludu ili održava u zabludi o toj činjenici, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Gonjenje se može preduzeti samo ako je tako zaključen brak poništen iz razloga navedenih u stavu 1. ovog člana.

Omogućavanje zaključenja nedozvoljenog braka

Član 189.

Službeno lice ovlašćeno za zaključenje braka koje u vršenju svoje službene dužnosti svesno dozvoli da se zaključi brak koji je po zakonu zabranjen ili ništavan, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Vanbračna zajednica sa maloletnikom

Član 190.

(1) Punoletno lice koje živi u vanbračnoj zajednici sa maloletnikom, kazniće se zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i roditelj, usvojilac ili staralac koji maloletniku omogući da živi u vanbračnoj zajednici sa punoletnim licem ili ga na to navede.

(3) Ako je delo iz stava 2. ovog člana učinjeno iz koristoljublja, učinilac ce se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(4) Ako se brak zaključi, gonjenje se neće preduzeti, a ako je preduzeto, obustaviće se.

Oduzimanje maloletnog lica

Član 191.

(1) Ko maloletno lice protivpravno zadrži ili oduzme od roditelja, usvojioca, staraoca ili drugog lica, odnosno ustanove, kojima je ono povereno ili onemogućava izvršenje odluke kojom je maloletno lice povereno određenom licu, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Ko onemogućava izvršenje odluke nadležnog organa kojom je određen način održavanja ličnih odnosa maloletnog lica sa roditeljem ili drugim srodnikom, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda ili je usled dela teže ugroženo zdravlje, vaspitanje ili školovanje maloletnog lica, učinilac ce se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

(4) Učinioca dela iz st. 1. i 3. ovog člana koji dobrovoljno preda maloletno lice licu ili ustanovi kojoj je ono povereno ili omogući izvršenje odluke o poveravanju maloletnog lica, sud može osloboditi od kazne.

(5) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz st. 1. do 3. ovog člana, sud može odrediti obavezu učiniocu da u određenom roku preda maloletno lice licu ili ustanovi kojoj je maloletno lice povereno ili omogući izvršenje odluke kojom je maloletno lice povereno određenom licu ili ustanovi, odnosno odluke kojom je određen način održavanja ličnih odnosa maloletnog lica sa roditeljem ili drugim srodnikom.

Promena porodičnog stanja

Član 192.

(1) Ko podmetanjem, zamenom ili na drugi način promeni porodično stanje deteta, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ko zamenom ili na drugi način iz nehata promeni porodično stanje deteta, kazniće se zatvorom do jedne godine.

(3) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog člana kazniće se.

Zapuštanje i zlostavljanje maloletnog lica

Član 193.

(1) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dužnosti zbrinjavanja i vaspitavanja zapusti maloletno lice o kojem je dužno da se stara, kazniće se zatvorom do tri godine.

(2) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloletno lice ili ga prinuđava na preteran rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloletnog lica ili na prosjačenje ili ga iz koristoljublja navodi na vršenje drugih radnji koje su štetne za njegov razvoj, kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina.

Nasilje u porodici

Član 194.

(1) Ko primenom nasilja, pretnjom da ce napasti na život ili telo, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava spokojstvo, telesni integritet ili duševno stanje člana svoje porodice, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog člana korišceno oružje, opasno oruže ili drugo sredstvo podobno da telo teško povredi ili zdravlje teško naruši, učinilac ce se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška telesna povreda ili teško narušavanje zdravlja ili su učinjena prema maloletnom licu, učinilac ce se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako je usled dela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana nastupila smrt člana porodice, učinilac ce se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.

(5) Ko prekrši mere zaštite od nasilja u porodici koje mu je sud odredio na osnovu zakona, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

Nedavanje izdržavanja

Član 195.

(1) Ko ne daje izdržavanje za lice koje je po zakonu dužan da izdržava, a ta dužnost je utvrđena izvršnom sudskom odlukom ili izvršnim poravnanjem pred sudom ili drugim nadležnim organom, u iznosu i na način kako je to odlukom odnosno poravnanjem utvrđeno. kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Neće se kazniti učinilac dela iz stava 1. ovog člana, ako iz opravdanih razloga nije davao izdržavanje.

(3) Ako su usled dela iz stava 1. ovog člana nastupile teške posledice za izdržavano lice, učinilac ce se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

(4) Ako izrekne uslovnu osudu, sud može odrediti obavezu učiniocu da izmiri dospele obaveze i da uredno daje izdržavanje.

Kršenje porodičnih obaveza

Član 196.

(1) Ko kršenjem zakonom utvrđenih porodičnih obaveza ostavi u teškom položaju člana porodice koji nije u stanju da se sam o sebi stara, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupilo teško narušavanje zdravlja člana porodice, učinilac ce se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt člana porodice, učinilac ce se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz st. 1. i 2. ovog člana, sud može odrediti obavezu učiniocu da izvršava svoje zakonom utvrđene porodične obaveze.

Rodoskrvnjenje

Član 197.

Punoletno lice koje izvrši obljubu ili sa njom izjednačen polni čin sa maloletnim srodnikom po krvi u pravoj liniji ili sa maloletnim bratom, odnosno sestrom, kazniće se zatvorom do tri godine.

Dela protiv braka i porodice u Publikaciji Republičkog statističkog zavoda Srbije: Punoletni počinioci krivičnih dela


POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST
 

Beograd: Svaki dvadeseti razveden, u celibatu 33,1 odsto osoba starosti 30-34, a 60,5 odsto osoba od 25-29 godine

Na teritoriji Beograda 2002. godine, unutar subpopulacije stanovništva starijeg od 15 godina, preko polovine lica su u braku (56,9%), jedna četvrtina nikada nije stupala u brak (27,7%), svaki deseti stanovnik je udovica ili udovac, a svaki dvadeseti je razveden.

U odnosu na ranije popise stanovništva porastao je udeo lica van braka. Tendencije bračnih varijabli kreću ka savremenom modelu u kojem je brak manje univerzalan, stupanje u brak u kasnijem dobu života, razvodi češći, ponovo zasnivanje bračne zajednice ređe i sve kraćeg trajanja, a alternativne forme zajedništva muškarca i žene sve brojnije, posebno u užem gradskom području.

Poslednjih godina procesi deinstitucionalizacije braka su nastavljeni. Ne samo kao rezultat pritiska civilizacijskih faktora različite vrste kao što su emancipacija, individualizam, ili široka lepeza životnih opcija i aspiracija, već i usled rasprostranjenih prepreka, oportunih i strukturnih, koje su karakterisale poslednju deceniju prošlog i prve godine 21. veka. To potvrđuju popisni podaci o rasprostranjenosti celibata u Beogradu 2002. godine.

U starosnoj grupi 25-29 udeo lica koja nisu sklopila brak iznosio je 60,5%, a u starosti 30-34 godine 33,1%. Ove vrednosti su jasno više u odnosu na istu pojavu u Srbiji (bez Kosova i Metohije) i centralnoj Srbiji (48,7% i 25,3% odnosno 49,0% i 25,4%, respektivo).

( Mirjana RAŠEVIĆ, Goran PENEV DEMOGRAFSKA SLIKA BEOGRADA NA POČETKU 21.VEKA, Stanovništvo 1/2006)