Bojan Šćepanović, organizator V kongresa kontrolera Srbije >

Biznis ne trpi neuke proroke

Kontroler više nije "istoričar" koji analizira prošlost, već ekonomski stručnjak koji na osnovu egzaktnih podataka daje prognozu ekonomske budućnosti

Beograd je 26. maja domaćin V kongresa kontrolera Srbije. Širokoj publici termini kontroler (controller, controlling) i dalje nisu potpuno jasni, ali u svetu biznisa već duže vreme su nezaobilazni. Posebno u Nemačkoj, gde je ovaj pojam nastao 1971. godine i čija privreda, inače jedna od najnaprednijih u svetu, ne može bez kvalitetnog kontrolinga.

Bojan Šćepanović, direktor Menadžment centra Beograd

"Ako bismo objašnjavali na srpskom jeziku, najlakše je da kažemo da su controleri stručnjaci ekonomskog obrazovanja, koji se bave planom i analizom", kaže Bojan Šćepanović, direktor Menadžment centra Beograd i organizator Kongresa: "Reći ćete da su firme i ranije radile analize poslovanja, ali to su bili višenedeljni i višemesečni poslovi, posle kojih su nastajali izveštaji na desetinama stranica pisanog materijala. Danas kontroleri analiziraju velike količine podataka (takozvane Big Data), izveštaje mogu da izbace i za nekoliko minuta, a često ih šalju u veličini jedne tabele ili poruke na Viberu ili Mesindžeru. Ako je negde digitalizacija izazvala tektonske potrese, onda je to controling. Za posao koji je nekada trajao mesecima, meni danas treba nekoliko minuta."

Iako je digitalizacija globalni fenomen, Šćepanović ima vrlo "lokalno" objašnjenje zašto se odlučio da baš digitalizacija biznisa bude tema V kongresa. "Moj motiv je – porodični. Moja majka ima 75 godina i počela je da sve račune plaća onlajn. Kaže da ne želi da se gura u banci sa penzionerima. Na drugoj strani, moja ćerka studira u inostranstvu, ima račun u banci i koristi sve bankarske usluge, ali nikad nije ušla ni u jednu filijalu. Sve obavlja elektronski. Zar treba većeg argumenta o sveopštoj digitalizaciji od toga da je prisutna i u vašoj porodici i spoznaje da morate pod hitno ‘u kolo’ sa njima. Ili ćete ozbiljno zakasniti."

Može da deluje iznenađujuće, ali Srbija je danas, posle Nemačke, najbrže rastuće tržište controlinga u svetu. "Mi u Srbiji mnogo više moramo da radimo, za razliku od Nemačke gde kontroling postoji već više od 40 godina. Činjenica je da mi na V kongresu controlera očekujemo 500 profesionalaca, dok je u Nemačkoj održan već 42. kongres i imao je ‘samo’ 700 učesnika. Moji evropski sagovornici iznenađeni su ovakvim razvojem. Posebno možemo biti zadovoljni što okupljamo prave profesionalce, praktičare, koji se zaista bave controlingom. Ekonomski teoretičari i profesori su nekako ostali po strani u odnosu na ovu našu priču. Poslali smo pozive na preko 30 ekonomskih fakulteta, privatnih i državnih, i na Kongres dolazi samo nekoliko profesora sa jednog privatnog fakulteta."

Dok su privatni preduzetnici i međunarodne kompanije požurili u susret rastućem controlingu, u javnom sektoru situacija je bitno drugačija. "U državnoj upravi controling ne postoji, kao i u javnim i državnim preduzećima. Razlog je ‘nedostatak političke volje’. Problem je i sa malim i srednjim preduzeća kojima za controling nedostaju pare i ljudi. Oni su zbog toga osuđeni da "gledaju u staklenu kuglu" pogađajući šta su moguća zbivanja na tržištu, umesto da rade kvalitetnu procenu događaja. Jer danas, kad ceo region trese kriza Agrokorovih dugova, jedna od najvažnijih poslovnih procena jeste uticaj te krize na vaše poslovanje. Ili, kako će dolazak Lidla u Srbiji promeniti vaše poslovanje. To je posao za controlera, za koga ja kažem da više nije istoričar koji analizira prošlost; on je moderni prorok Nostradamus čiji je posao da egzaktno predviđa (ekonomsku) budućnost."


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST