PROTEST BEZ PREGOVORA: Milo Đukanović...

Crna Gora >

U senci državnog udara

Duboka politička i ekonomska kriza u Crnoj Gori ušla je u šesti mesec sa opozicijom van parlamenta, majkama na ulicama, budžetom u kreditima i NATO-om i Rusijom u mislima

Za "Vreme" iz Podgorice

Dok nekoliko desetina žena već danima i noćima prkosi jakoj kiši i vjetru ispred crnogorske skupštine protestujući zbog smanjenja doživotnih naknada za majke sa troje i više djece, Vlada premijera Duška Markovića tvrdi da je za prvih sto dana zaslužila ocjenu "četiri plus" za sve što je uradila za građane.

Kažu da su ključni zadaci bili "sagledavanje potreba društva, unapređenje standarda, a ono pola do čiste petice ostaje da se još bolje radi.

Crnogorske majke, koje kampuju u jednoj od glavnih ulica u Podgorici, zamotane u ćebad koja im je ljubazno ustupila opozicija, srećom nijesu čule riječi ministra za evropske poslove Aleksandra Andrije Pejovića u utorak, 7. marta, koji je obrazložio vladin učinak.

RESTRIKTIVNE MERE: Osmomartovska čestitka za 20.000 majki koje su pogođene novim mjerama stigla je nešto ranije od premijera Markovića, koji je poručio "da idu svojim kućama, da se posvete svojim porodicama", jeste da "nikakav pritisak neće moći promjeniti odluku Vlade." Ove nove restriktivne budžetske mjere su na momenat bacile u sijenku i navodni državni udar, ali ne i insinuacije da je majke navodno instruisala opozicija da podrivaju ustavni poredak.

Cilj "nezahvalnog paketa fiskalne konsolidacije", kako vlada zove nove mjere, biće da se srede javne finansije i Crna Gora izađe iz ciklusa zaduživanja. Zbog konsolidacije su majke sa troje i više djece ostale bez 25 odsto naknada koje su odobrene uoči oktobarskih izbora, ukinut je dječiji dodatak, a dominantnu krizu budžeta Vlada će pokušati da riješi i sad drugim rezovima s "tanjeg kraja", ali Vlada kaže da to tako mora.

Najavljeno zaduživanju države do 455 miliona eura u ovoj godini, dok "prijeti" presuda u Strazburu za pet bivših radnika socijalističke fabrike koja je u stečaju, "Radoje Dakić", teška 260.000 eura, a koja će biti isplaćena iz budžeta, i njen uticaj na potraživanja ostalih radnika te fabrike, koja se mjere desetinama miliona, izgledaju kao uvod u novu krizu.

BOJKOT SKUPŠTINE: Na političkom planu, prvih sto dana vlade koju vodi Marković, nasljednik dugogodišnjeg premijera Mila Đukanovića, obilježili su prije svega nastavak sage oko navodne umiješanosti Rusije da spriječi članstvo države u NATO-u i nastavak oštrih sukoba sa opozicijom koja mjesecima bojkotuje skupštinu ne priznajući legitimitet izbora održanih u oktobru prošle godine. Kažu da su održani u uslovima vanrednog stanja, pokušaja državnog udara i navodnog atentata na Đukanovića i zahtijevaju ponavljanje izbora kao jedini i glavni uslov da se vrate u parlament.

Vladajuće strukture jedino nude opciju pregovaračkog stola, ali za sada izgleda da ni na jednoj ni na drugoj strani nema želje da se to stvarno i dogodi.

Pitanje koje ostaje otvoreno je da li ima dovoljno kapaciteta za jedinstveno djelovanje opozicije, a Nebojša Medojević, jedan od lidera najjače opozicione grupe Demokratski Front, za "Vreme" kaže da su u igri, između ostalog, formiranje vlade u sijenci, zajedničko organizovanje protesta i dogovor oko zajedničkog predsjedničkog kandidata za izbore koji se očekuju sljedeće godine.

Opozicija takođe traži i smjenu specijalnog tužioca Milivoja Katnića jer tvrde da svojim progonom opozicionih poslanika dovodi zemlju na ivicu građanskog rata. "Katnić je svojim nezakonitim predlogom da Skupština skine imunitet liderima DF Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću i da ih uhapsi, na pravdi Boga, doveo zemlju na korak do građanskog rata", rekao je Medojević.

PRED VRATIMA NATO-a: I dok se čeka rasplet afere zvane "državni udar", za koju crnogorsko tužilaštvo osim opozicionih poslanika optužuje i rusku vojno-obavještajnu agenciju GRU – a Moskva sve to sve oštrije negira – crnogorska vlada čeka i ratifikaciju pristupnog protokola za NATO u američkom senatu, kao posljednju fazu za ulazak u taj vojni savez.

Iako su iz vlade stizala uvjeravanja da bi se to moglo dogoditi već sa prvim danima Donalda Trumpa u Bijeloj kući, za sada jedino što je izvjesno jeste da je ratifikacija zapela.

Međutim, čak je i ulazak Crne Gore u NATO u sjenci najvećeg slučaja u istoriji crnogorskog pravosuđa: osujećenog pokušaja terorističkih napada 16. oktobra, koji su, prema nalazima istrage, za cilj imali nasilni prevrat i ubistvo premijera.

Opozicija, koja sumnja u zvanične nalaze tužilaštva, državnih organa Crne Gore i Srbije, ali i stranih vlada i obavještajnih službi, pred Markovićem je ispostavila više uslova za povratak u parlament i prekid bojkota. Ključni su: ponavljanje parlamentarnih izbora, ali i pravno i sudsko razrješenje slučaja, kako ga oni zovu, "državni udar". Oba zahtjeva su politički neodrživa za Vladu premijera Markovića, ali i za vladajuću koaliciju. Parlamentarni izbori 16. oktobra ocijenjeni su "slobodnim i fer izborima" od relevantnih međunarodnih posmatrača iz OEBSa. Kasnije je legalitet i legitimitet izbornog procesa potvrđen i Rezolucijom Evropskog parlamenta.

 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI		ODŠTAMPAJ TEKST

---