Dan Republike Srpske:
Ko to tamo slavi

Dan Republike Srpske jedna je od brojnih tačaka razdora u BiH. Dok su jedni slavili 25 godina ovog bosanskohercegovačkog entiteta, paradirajući uz Marš na Drinu i sanjajući još "specijalnije veze između RS i Srbije", drugi su isticali da je to dan koji treba obeležavati kao "dan žalosti i jedan od nacrnjih datuma u istoriji Bosne"

Za "Vreme" iz Banjaluke

Republika Srpska se, prema Mirku Šaroviću, jednom od prvih ljudi Srpske demokratske stranke i bivšeg predsjednika RS, "nekako postrančarila, unutrašnja kohezija se istanjila, vrednosti na kojima je počivala Republika i naše društvo su izblijedile i svojata ih uska grupa ljudi na vlasti". On kaže da RS ostaje bez prijatelja, prebrojava svoje neprijatelje i nijedna se njena inicijativa godinama ne prihvata. "Zašto je to tako, savjetujem da ne upiremo prstom samo u drugog, već se zapitajmo šta je to što moramo da mijenjamo mi sami. Ekonomski smo slabi i nejaki, sa perspektivom koja ne obećava, a entuzijazam i nada u bolje sutra se istopio", rekao je Šarović.

Istovremeno, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik daje prednost politici u odnosu na ekonomiju: "Često čujem pojedince u RS kako Srpska nije ugrožena i kako je ekonomija bitnija od problema koje izazivaju odluke, poput ove odluke Ustavnog suda. Ekonomija jedne zemlje je nesporno u vrhu prioriteta svake države. Ali i naša i svjetska iskustva nas uče da ekonomija nikada i nigdje nije riješila nijedno političko pitanje!"

MITSKI PRAZNIK: Tenzije oko 9. januara traju još od odluke Ustavnog suda BiH, koji je ocijenio neustavnim dio Zakona o praznicima Republike Srpske, tražeći od Narodne skupštine entiteta da izmijeni sporne odredbe. U odluci je navedeno kako se njome "ni na koji način ne dovodi u pitanje pravo građana Bosne i Hercegovine pravoslavne vjeroispovijesti (kao ni slično pravo građana bilo koje druge vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini) da slobodno na tradicionalan, odnosno drugi prigodan način obilježavaju svoje praznike, uključujući i slavu Svetog Stefana". Jer, takve slobode i prava, a posebice njihovo slobodno manifestovanje, samo potvrđuju multikonfesionalni i multikulturalni karakter Bosne i Hercegovine kao države i društva. Stoga se "ovakva odluka Ustavnoga suda u tome kontekstu ne može nikako drukčije razumijevati".

U zahtjevu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića koji je podnio Ustavnom sudu BiH prije tri godine, stoji i kako je "sasvim izvjesno da se ovaj (sporni) datum u Republici Srpskoj proslavlja kao datum isključivo vezan za srpski narod, pri čemu se priređuju crkvene svečanosti proslave ovog praznika".

Smatra se i kako se praksa slavljenja 9. januara kao Dana Republike Srpske pretvorila u službeno, institucionalno obilježavanje krsne slave, odnosno vjerskog praznika Sv. Stefana, što se "protivi principima sekularizma i pluralnosti utemeljenog u Ustavu BiH".

Kao reakcija na odluku Ustavnog suda uslijedio je referendum u Republici Srpskoj, održan neposredno pred lokalne izbore prošle godine, koji je dodatno uzburkao duhove u BiH. Rezultati tog referenduma, na koji je izašlo oko 55 odsto građana Republike Srpske, nisu nikada zvanično objavljeni u Službenom glasniku, ali je usvojen Zakon o Danu Republike.

"Tim zakonom je praktično sprovedena odluka Ustavnog suda BiH i sa tog stanovništa smatram da su ispunjeni uslovi da se potpuno normalno ide dalje. Očito, međutim, da mnogima nije stalo da se ide normalno", rekao je Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, koje je zbog angažovanja na obilježavanju ovogodišnjeg Dana Republike Srpske viđen kao neko ko prkosi Sarajevu i radi protiv institucija države u kojima i sam sjedi.

"Deveti januar je ukinut odlukom Ustavnog suda kao dan entiteta RS. U apelaciji, ali i po mišljenju Venecijanske komisije koja je ekspertno savjetodavno tijelo najreferentnije pri Vijeću Evrope, utvrđeno je da se radi o diskriminirajućem prazniku. Niko nema ništa protiv RS i da ona slavi dan nastanka, ali to ne treba biti dan koji vrijeđa druge ljude u tom entitetu", pojasnio je Bakir Izetbegović. Za Milorada Dodika u proslavi 9. januara nema ničeg nezakonitog te da je "taj praznik za Srbe postao ‘mitskim’ upravo zbog pokušaja njegovog osporavanja".

POLITIČKI CIRKUS: Za političkog analitičara Dragana Bursaća, od 9. januara napravljen je opštepolitički cirkus: "Ovo samo obilježavanje 9. januara je jedna šarada. Znamo da je to neustavno. Znamo da su na odluku da je to neustavno pristali, prije svega, predstavnici RS koji sada obilježavaju nešto što je neustavno. Drugo, tu se obilježava nešto za narodne pare koje se mogu uvijek iskoristiti, primjerice, za liječenje djece sa rijetkim oboljenjima."

Sekularnost Dana Republike bila je narušena još u kampanji motivisanja i mobilisanja građana da u što većem broju učestvuju u proslavi ovog dana. Ona je bila uokvirena u slogan "PRAVOnaSLAVLJE", čime su svi građani Republike Srpske, koji pripadaju drugim vjerskim zajednicama, diskretno i demokratski bili isključeni iz ove proslave. Zvaničnici Republike Srpske prisustvovali su liturgiji koju je služio patrijarh Irinej, sveštenici su sjedili u prvim redovima na svečanoj akademiji, rame uz rame sa Tomislavom Nikolićem i Mladenom Ivanićem.

Tomislav Nikolić vjeruje kako je Republika Srpska "multietnička država". Milorad Dodik je ističući kako "Srpska nikome ne radi iz inata" nagovijestio da "Srbi na ovom prostoru znaju da nemaju slobodu ako nemaju državu".

Premijerka Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović pojasnila je sekularni karakter praznika, ističući kako "svako po slobodnoj volji može da ide u crkvu i obilježava Dan Republike. (...) Imali smo prilike da vidimo neke nove sadržaje u obilježavanju Dana Republike, i toga će biti sve više narednih godina. Važno je da su institucije, sve zajedno sa građanima, željele da pošalju tu poruku i mira i saradnje i svega onoga što želimo Republici Srpskoj, ali i onima u okruženju", rekla je Cvijanovićeva.

Ti novi sadržaji su se odnosili prije svih na vojnu paradu na kojoj nije bilo vojnika. U njoj su defilovali policajci, specijalne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, ali i mažoretkinje i poštari, pripadnici Civilne zaštite, boračkih udruženja, studenti, kulturnoumjetnička i sportska društva. Pokušaji poređenja parade sa onima u Rusiji ili Kini ostali su na nivou groteske i lošeg pokušaja putinizacije Republike Srpske.

SVAĐA OKO VOJNE MUZIKE: Božićni praznici protekli su u nadmudrivanju, međusobnom razmjenjivanju verbalne paljbe i natezanju živaca oko toga da li će pripadnici Trećeg puka Oružanih snaga BiH biti postrojeni na Trgu Krajine, centralnom mjestu na kojem je održana "vojna" parada. Milorad Dodik je najprije insistirao na njihovom postrojavanju, galamio je, ljutio se, prijetio, potom ih prozvao neprijateljskim, da bi na kraju, pošto su došli u Banjaluku, rekao da ga ne zanimaju Oružane snage BiH jer su to snage NATO-a.

"Očekujem da vidim postrojen Treći puk (Republike Srpske) na smotri koja će se održati na Trgu Krajine, kako to i dolikuje obilježavanju ovog praznika i kako smo to na neki način i htjeli. Možda neće šetati čitavom ulicom, ali će biti postrojeni na Trgu Krajine, kao i vojni orkestar", istakao je Dodik.

Ministarka odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš odobrila je samo vojnom bendu, ne i Trećem pješadijskom puku (RS), da sudjeluje u manifestacijama povodom Dana Republike Srpske.

"Vojni orkestar, kojem je odobreno da bude dio ceremonije 8. i 9. januara, inače je dio manifestacija kada se obilježavaju značajni datumi u BiH, ali parada nije u planu OSBiH. Plan rada za ovu godinu još nije napravljen, ni odobren, i zbog toga nemam osnova za odobrenje", pojasnila je Pendeševa, inače članica HDZ-a BiH. Njen zamjenik Boris Jerinić iz redova Srpske demokratske stranke nije prihvatio ovu odluku, te je insistirao i pozvao sve pripadnike iz reda Republike Srpske da dođu na paradu.

Komandantica NATO štaba u BiH i brigadna generalica američke vojske Giselle Wilz poslala je jasno upozorenje da su pripadnici Oružanih snaga BiH položili zakletvu da će braniti ustavni poredak BiH: "Zakon o odbrani jasno kaže da aktivnosti koje su u suprotnosti sa Opštim okvirnim sporazumom za mir predstavljaju osnov za smjenu sa dužnosti. U ovom trenutku, učešće bilo kog pripadnika OSBiH u bilo kojem dijelu programa ‘Dana Republike Srpske’ 9. januara predstavljalo bi kršenje Zakona o odbrani." Počasnu jedinicu doveo je Mladen Ivanić, naglasivši kako kao član Predsjedništva BiH ima pravo na to, što je iskoristio prilikom polaganja vijenaca u okviru obilježavanja Dana RS.

"Ja sam odlučio, a ne oni, da hoću da imam počasnu jedinicu i njihova obaveza je bila da ispune moje naređenje. Vrlo jasno i svjesno to radim, zato što želim da pokažem da u ovoj zemlji nema pokušaja da se neko disciplinuje", rekao je na to predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, objašnjavajući da njemu kao predsjedavajućim Predsjedništva BiH počasna jedinica "pripada".

Ivanić je precizirao da ova počasna jedinica OSBiH neće učestvovati u svečanoj smotri, ali će biti prisutna da da počast (raport) njemu kao predsjedavajućem Predsjedništva BiH. I to je urađeno. Sad slijedi istraga oko angažovanja OSBiH u Banjaluci, jer Ministarstvo odbrane BiH nije izdalo naređenje za postrojavanje.

MINI DRŽAVNI UDAR: U Građanskom savezu smatraju da nema sumnje da je došlo do mini-državnog udara u režiji člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Mladena Ivanića i ministrice odbrane Marine Pendeš, koji su kršeći Ustav i Zakon o odbrani naredili angažovanje pripadnika OSBiH, te da je došlo do potpunog sloma lanca komandovanja i da je podrivena uloga Predsjedništva BiH kao vrhovnog komandanta OSBiH. Štaviše, uspostavljen je presedan po kojem HDZ i SNSD mogu angažovati Oružane snage onda kad žele, onako kako žele, bez saglasnosti sva tri člana Predsjedništva BiH.

Stoga su zatražili od Bakira Izetbegovića da naredi predsjedavajućem Vijeća ministara Denisu Zvizdiću da hitno sazove sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost kojim predsjedava po službenoj dužnosti i zatraži istragu od OSA i SIPA o podrivanju vojne i odbrambene moći i oružane pobune kako je definisano Krivičnim zakonom BiH.

"Ako to ne uradi, pred istorijom će biti odgovoran za rušenje države BiH. Biće konačno jasno ne samo da Milorad Dodik želi da napravi srpsku državu na pola teritorije BiH, nego i da Bakir Izetbegović želi muslimansku državicu na četvrtini njene teritorije", stoji u saopštenju Građanskog saveza. Isto stajalište o izvedenom državnom udaru u BiH dijele i opozicione Socijaldemokratska partija BiH i Demokratska fronta.

NIJE INAT NEGO ISTORIJA: Milorad Dodik je poručio da "ovo nije naš inat već naša istorija". Iako su sa slavlja, prema glavnim vinovnicima događaja, odaslane poruke mira, istovremeno su otišle u eter i one druge, mnogo opasnije, koje će sasvim sigurno i dalje narušavati međusobne odnose, najprije unutar Bosne i Hercegovine a potom i regije.

"Rođendan je jedan i smatram da građani i njene institucije imaju svako pravo da upravo na ovakav način, svečano i sa puno zvanica i događaja, puno poruka mira i ljubavi, obilježe taj dan", isticala je Željka Cvijanović. A Dodik je naglašavao kako ne odustaje od ideje samostalnosti Republike Srpske i "ako bude šanse da idemo u referendum o samostalnosti, to ćemo uraditi, ali ako ne bude u pogledu okruženja, nećemo biti iracionalni, prolongirat ćemo, ali nećemo odustati od te ideje".

Uzvratio mu je Denis Bećirović, poslanik Socijaldemokratske partije BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH: "Milorade, ne može biti ni mirnog ni bilo kakvog raspada države BiH. BiH je naša svetinja i ona ovim ljudima i zemlji znači glavu na ramenima. Ljudi koji brane glave na ramenima su najjači i najodlučniji ljudi u ovoj zemlji. BiH se u svojoj dugoj historiji nije bojala ni kraljeva, careva, sultana, poglavnika, vojvoda, a najmanje se boji Dodika. Ako je 1992. godine nije mogla uništiti četvrta vojna sila, neka Dodik bude uvjeren da on to sigurno ne može uraditi."

Postavlja se pitanje kako će Milorad Dodik ispuniti Vučićevu kontroverznu želju za Dan Republike Srpske, koju mu je napisao tim povodom i u kojoj želi: "Vama, Vladi i narodu RS želim da čestitam Dan Republike, u nadi da ćete Srpsku ponosno i ljubomorno čuvati i štititi, baš kao i mir i stabilnost u celoj Bosni i Hercegovini."

"Objedinjavanje srpskih nacionalnih identiteta na Balkanu u državotvornom smislu treba da bude proglašeno najvažnijim ovovjekovnim političkim procesom za srpski narod", istakao je Dodik, pri čemu je naglasio kako to objedinjavanje treba da uključi rješavanje problema Kosova te da u Crnoj Gori bude uvažen interes srpskog naroda. Po njemu se samo na taj način može stabilizovati Balkan, a ne "rascjepkanim srpskim narodom koji ste bacili u nekoliko država i pokušavate da se odreknu svojih praznika, svoje slave i svega što je osnova njegovog identiteta". I sve to je vidio kao posljedicu "novih kretanja u svijetu". Ta nova kretanja u svijetu dovela su na ovogodišnju proslavu i predstavnike francuskog Nacionalnog fronta, inače jednu od rijetkih međunarodnih delegacija, koja se obrela ovih dana u Banjaluci.

Prošao je tako još jedan dan, u kojem su svi nastojali biti u pravu i sopstveni pogled nametnuti onima drugima kao jedini ispravan i dobar. U njemu je pokazano mnogo nacionalnih ostrašćenosti. Ali tu nije kraj, saga politike guranja prsta u oko onim drugima, uz istovremeno licemjerno ubjeđivanje da se vaša strana isključivo zalaže za razumijevanje i poštivanje, da je jedina čestita i dobra, nastavlja se bez izgleda da u dogledno vrijeme politički lideri usaglase minimum zajedničkog interesa koji bi Bosnu i Hercegovinu izvukao iz političkog kala.

Tanja Topić