Autor

15.8.2016. >

Država u ogledalu Skupštine

Rasprava o famoznom ekspozeu i novoj vladi ukazuje na želju da Srbija postane ona vrsta zemlja u kojoj je zabranjena kritika i ukinut svaki društveni dijalog

U pravu su bili analitičari kada su, nakon izbora, ocjenjivali da će aktualni saziv Skupštine biti življi i burniji od predhodnog. Međutim, slaba je to utjeha za stranke opozicije. Neka više, neka manje, ali sve su bez izuzetka pretrpjele masakar parlamentarnom motornom pilom u rukama premijera Aleksanadra Vučića i njegove vladajuće većine.

Nije od velike važnosti držanje opozicionih poslanika i ono što su uspjeli reći, odnosno, koliko im je izlaganja i replika uskraćeno. Riječ je o tome da su igrali namještenu utakmicu čiji je rezultat bio poznat još prije početka.

Ukratko: nakon višemjesečne teške artiljerijske pripreme u medijima, premijer je logorejom bez granica i udarničkim udvorništvom svojih pristalica od Skupštine napravio unapređenu verziju sjednice Glavnog odbora Srpske napredne stranke. Ako gledaocima parlamentarnog TV prenosa i nije u potpunosti bilo jasno tko se za sve pita i da su kritičari te prakse najobičnije hulje, lopuže i moralne nakaze, tu su tabloidi i režimski analitičari da im to utuve u glavu.

Politički život i skupštinske klupe – naravno – nikad nisu bile mjesto za osjetljive i sablažnjive osobe. U mnogo bogatijim i uređenijim državama također ima svega i svačega. No, praksa demonstrirana prilikom rasprave o famoznom ekspozeu i novoj vladi ukazuje na želju da Srbija postane ona vrsta zemlja u kojoj je ukinut svaki društveni dijalog, a kritika i samostalno mišljenje dobiju status ključnog dokaza subverzivne i antidržavne djelatnosti.

Jer, u suprotnom, zbog čega bi premijer postavljao rekorde kako u izlaganju ekspozea, tako i u ostalim istupima, te kao oparen reagirao na svaku prozivku? Da li možda vjeruje da je građanima rekao nešto novo ili drugačije od onog što je toliko puta već izgovorio na nekoj od tolikih konferencija za štampu, u ovoj ili onoj varijanti? Smatra li – moguće – da je malo prisutan u medijima pa da mora iskoristiti Skupštinu za popularizaciju sopstvene politike? Ništa od svega: u pitanju je naprosto popunjavanje svakog kubnog milimetra javnog prostora kako ni za koga i ni za što ne bi ostalo ni najmanje mijesta. I što Vučiću predstavlja stalno poručivanje narodnim poslanicima čije su stranke jedva prešle cenzus „da ih se ne plaši" osim da opoziciju satanizira kao opasne eksponente moćnih sila – mafije ili stranaca, zavisno od prilike i konjukture...

Nova vlada ne razlikuje se od stare. Tehnologija vlasti njenog predsjednika također je dobro poznata. Oboje ne donose ništa dobro ni zemlji ni njenim građanima. Zato u ovom trenutku ne preostaje ništa drugo do odbijanja da se učestvuje u bar tri stvari: metenisanju pred premijerom, statiranju u neobjavljenom vanrednom stanju kao jedinom načinu javnog djelovanju i pristanku na namještene utakmice zarad par mrvica sa stola režima. Razlika se mora napraviti.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST