<< VESTI | | 09.07.2014 14:54

DOKUMENTI >

Ekološke crne tačke Srbije

Deset najgorih vodotokova;

najzagađeniji gradovi ;

najveći zagađivači

Skrining ili analitički pregled usklađenosti sa EU za poglavlje 27 o životnoj sredini zakazan je za septembar i novembar ove godine.

Eksplanatorni skrining, na kojem se Srbiji predstavljaju zahtevi i standardi EU, održaće se od 15. do 19. septembra, dok je bilateralni skrining, na kojem Srbija izlaže stanje u ovoj oblasti, planiran od 17. do 21. novembra, rečeno je EurAktivu u Delegaciji EU u Srbiji.

Za ovu oblast se odavno zna da je izuzetno težak i zahtevan deo evropskih integracija.

Deset najgorih vodotokova

Deset najgorih vodotokova

Deset najgorih vodotokova su:

Vrbas profil 2 na kanalu Dunav-Tisa-Dunav,

Mali Iđoš na Krivaji, Srbobran na Krivaji,

Starčevo kanal Nadel,

Mladenovac Veliki lug (Šumadija),

Jagodina reka Bjelica (Centralna Srbija),

Srpski Itebej plovni Begej,

Subotica reka Kereš,

Stajićevo plovni Begej i

Rogot na reci Lepenici.

Analizom biološkog kvaliteta na 70 odsto mernih stanica površinskih voda Srbije određen je zadovoljavajući status (kategorija odličan i dobar), dok je na 30 odsto nezadovoljavajući status. Najslabiji kvalitet voda u prethodnih 14 godina imaju vode kanala i reka u AP Vojvodini. U odnosu na ukupan broj uzoraka svih slivnih područja, u kategoriji veoma loš je 83 odsto uzoraka sa teritorije AP Vojvodina. Od 10 najgorih vodotokova, sa najslabijim kvalitetom, sedam tokova je sa teritorije AP Vojvodina.

Izvor: Zapisnik sa 30. sednice Odbora za zaštitu životne sredine, Skupštine Srbije od 24. septembra 2013. godine; : Izveštaj o stanju životne sredine u Republici Srbiji za 2012. godinu, Agencija za zaštitu životne sredine 2013

Kako bi se što efikasnije sprečilo zagađivanje vodotokova u Srbiji, Vlada je donela Uredbu o graničnim vrednostima zagađujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentu, kao i rokovima za njihovo dostizanje, koja je stupila na sangu 18. maja 2012. godine.

Zagađujuće materije koje se mere su nitrati, nitriti, amonijum jon, nejonizovani amonijak, fosfor, ortofosfati, ukupan zaostali hlor, sulfati, arsen, bor, bakar, bakar, cink, hrom, gvožđe, mangan, fenolna jedinjenja, naftni ugljovodnonici, površinski aktivne materije itd. Tu su i mikrobiološki parametri: fekalni koliformi, ukupni koliformi, crvene enterokoke i aerobne heterotrofe.

Ova Uredba se ne primenjuje u situacijama nesrećnih slučajeva ili izuzetnih okolnosti koje se ne mogu predvideti ili izbeći, kao ni u slučaju procene nadležnih da unošenje zagađujućih materija u podzemne vode nije tehnički moguće sprečiti bez korišćenja mera koje bi povećale rizik po život i zdravlje ili mera za čije su sprovođenje potrebna finansijska sredstva koja daleko premašuju koristi primene mera.

Videti takođe UREDBA o graničnim vrednostima zagađujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentu i rokovima za njihovo dostizanje, Vlada Srbije, maj 2012


 

Najzagađeniji gradovi

Najzagađeniji gradovi

Rezultati praćenja kvaliteta vazduha u državnoj mreži tokom 2012.

Sumpor dioksid

Tokom 2012. godine, srednja godišnja vrednost koncentracije sumpor dioksida iznad granične vrednosti, 50 μg/m3, bila je u Boru, 224 μg/m3 na mernom mestu AMSKV Bor-Gradski park, 125 μg/m3 Bor-Brezonik, 89 μg/m3 Bor-Institut RiM.

Prekoračenja maksimalno dozvoljenog dnevnog limita, 125 μg/m3, tokom 2012. godine najčešće su bila, u Boru 144 dana na mernom mestu AMSKV Bor-Gradski park, 115 dana Bor-Brezonik i Bor-Institut RiM sa 89 dana. U Šapcu je zabeleženo 21 prekoračenje dnevnih graničnih vrednosti (3 je dozvoljeno) mada prekoračenja srednje godišnje vrednosti nije bilo.

Azot dioksid

Tokom 2012. godine tolerantna vrednost za NO2 od 58 μg/m3 prekoračena je samo u Beogradu na mernom mestu Slavija (GZJZ) 63 μg/m3 i Omladinskih brigada (GZJZ) 61 μg/m3. Granična vrednost za NO2 od 40 μg/m3 prekoračena je u Beogradu na mernim mestima Despota Stefana (58 μg/m3) i Mostar (53 μg/m3), u Užicu (51 μg/m3) i u Nišu_IZJZ (43 μg/m3). Najviše dana sa prekoračenjem maksimalno dozvoljenog dnevnog limita po domaćoj regulativi (85 μg/m3) tokom 2012. bilo je u Beogradu na mernom mestu Despota Stefana 76 dana, Omladinskih brigada 70 i Slavija 66 dana.

Kraljevo iako ima srednju godišnju vrednost manju od granične, ima 34 dana kada je dnevna koncentracija azot dioksida bila veća od dozvoljene.

Suspendovane čestice PM10

Tokom 2012. godine u Republici Srbiji godišnja vrednost PM10 iznad tolerantne vrednosti (46,4μg/m3), bila je na većini mernih mesta. Najviše koncentracije su izmerene u Beogradu_D.Stefana (71 μg/m3). Prekoračenja graničnih vrednosti bilo je u Popovcu_ Holcim (43 μg/m3) i Obrenovcu-centar (46 μg/m3). Najveći broj dana sa prekoračenjima imali su Beograd_Omladinskih brigada 202 dana i Despota Stefana 194 dana.

U aglomeraciji Bor dominantna zagađujuća materija je sumpor dioksid sa učestalošću prekoračenja dnevnih GV u 44 odsto slučajeva. Ona je tokom 2012. godine uslovljavala pojavu zagađenog vazduha u 8 odsto slučajeva i pojavu jako zagađenog vazduha u 36 odsto slučajeva.

U aglomeraciji Bor su tokom 2012. godine zabeležena i prekoračenja dnevnih GV suspendovanih čestica RM10 sa učestalošću od 23 odsto...

U aglomeracijama: Beograd, Bor, Kosjerić i Pančevo, tokom 2012. godine vazduh je bio III kategorije, prekomerno zagađen vazduh.

U Beogradu su prekoračene tolerantne vrednosti za koncentracije suspendovanih čestica RM10 i azot dioksida; u Kosjeriću i Pančevu su prekoračene tolerantne vrednosti za koncentracije suspendovanih čestica RM10, a u Boru je vazduh bio prekomerno zagađen sumpor dioksidom...

Prekoračenja dnevnih graničnih vrednosti zagađujućih materija u vazduhu su se tokom 2012. godine, u urbanim sredinama, najčešće javljala usled izraženog prisustva čestičnog zagađenja (suspendovanih čestica RM10 ) i azot dioksida. Za Bor je i dalje karakteristično izraženo zagađenje usled prisustva sumpor dioksida.

Izvor:Izveštaj o stanju životne sredine u Republici Srbiji za 2012. godinu, Agencija za zaštitu životne sredine 2013

NAJVEĆI ZAGAĐIVAČI VAZDUHA

NAJVEĆI ZAGAĐIVAČI VAZDUHA

***

Najznačajnije emitovane količine oksida sumpora u 2012. godini potiču iz termoenergetskih postrojenja, postrojenja za proizvodnju i preradu metala, prehrambene i hemijske industrije.

1 TENT A

2 TENT B

3 TE Kostolac A

4 TE Kostolac B

5 RTB Bor Topionica

6 TE Kolubara

7 TE Morava

8 RB Kolubara, Ogranak Prerada

9 RTB Bor Fabrika sumporne kiseline

10 Sunoko Vrbas

11 Beogradske elektrane TO Novi Beograd

12 RTB Bor Energana

13 Sunoko Kovačica

14 Sunoko Pećinci

15 Toplana Bor

16 Beogradske elektrane TO Zemun

17 Energetika Kragujevac

18 Knauf Insulation

19 Beogradske elektrane TO Dunav

20 Lafarge

Izvor: Izveštaj o stanju životne sredine u Republici Srbiji za 2012. godinu, Agencija za zaštitu životne sredine 2013; NACIONALNI REGISTAR IZVORA ZAGAĐENJA


POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST