Kadar iz stripa R. M. Gere

Strip >

Balkanske stripske veze

U knjizi Balkan Comics Connections: Comics from the ex-YU Countries našlo se na okupu dvadeset tri crtača i pet scenarista sa prostora bivše Jugoslavije, koji strip scenu ovog prostora reprezentativno predstavljaju u svoj njenoj stilskoj i žanrovskoj šarolikosti

Marija Todorova u knjizi Imaginarni Balkan bavila se zagonetnim, egzotičnim i kontroverznim pojmom Balkana. Region geografski neraskidiv od Evrope, a opet kulturno konstruisan kao "drugi", često je služio kao spremište negativnih karakteristika na kojima su pozitivne osobine i samočestitajuća slika "evropskog" bile izgrađene. Otuda, i zahvaljujući nekim skorašnjim grozotama, region je zadobio jedno od najmoćnijih i najproširenijih negativnih određenja u modernoj istoriji. Balkan ima svoje geografsko, političko i kulturno značenje. Ova značenja se ne poklapaju, otud često sporovi o negativnim, ali i pozitivnim značenjima ove reči, kojima je ona bremenita, kao i nejasnoće koji sve autori mogu da se ubroje u autore s Balkana. Ove dileme na stranu, predivno je imati na okupu ovakvu grupu talenata koji predstavljaju most između strip scene Balkana i one internacionalne.

U knjizi Balkan Comics Connections: Comics from the ex-YU Countries u izdanju britanskog izdavača "Cloud 9", našlo se na okupu dvadeset tri crtača i pet scenarista iz regiona (Darko Macan, Marko Stojanović, Matjaž Bertoncelj, Jana Adamović, Aljoša Tomić). Njima se u ulozi pisaca pridružuju dva Španca, Sančez Abuli, koga nije potrebno predstavljati, dovoljno je samo reći Torpedo, i režiser Oskar Aibar, kao i jedan poznati Amerikanac, Stiven Grant (Punisher). I, ne zaboravimo, neki od ovih crtača su istovremeno ne samo kompletni autori nego i veliki pripovedači.

Gotovo svi predstavljeni autori su već objavljivali po svetu. Među njima su internacionalno poznati majstori, neki čak zvezde. Pomenimo tek najpoznatije: Rajko Milošević Gera, Aleksandar Zograf, Igor Kordej, Danijel Žeželj, Goran Sudžuka, Darko Perović, Dalibor Talajić, Darko Macan, Dražen Kovačević, Željko Pahek, Jovan Ukropina, Boban Savić Geto, Bernard Kolle, Tihomir Čelanović, Aleksandar Sotirovski, Siniša Banović, Srđan Nikolić Peka, Jakob Klemenčič...

U kojim sve zemljama su objavljivali? U Americi (DC Comics, Marvel, Fantagraphics Books, Dark Horse, Vertigo, Wildstorm, Heavy Metal, IDW Publishing, Clandestino, Comicbook resources...), Francuskoj (Delcourt, Soleil, Dargaud, Glénat, Les Humanoïdes Associés, L’Association, Mosquito...), Italiji (Bonelli, Grifo Edizioni, Hazard Edizioni, Edizioni Di, Black Velvet, Liberty...), Španiji (Zona 84, Comics International, Co&Co...), Nemačkoj, Austriji, Portugalu, Grčkoj...

Koliko ima crtača i scenarista u regionu koji objavljuju u inostranstvu, hoću reći na Zapadu? Isprva, od kraja devedesetih naovamo, pravljeni su popisi, liste. Poslednji broj koji sam čuo bio je sedamdesetak. Od tada svi su prestali da broje. To je dobar znak. Jer, ovo strujanje balkanskih talenata postalo je normalna pojava i niko se više oko toga posebno ne uzbuđuje, deo je pejsaža strip scene u regiji.

ŽANROVI I TEME: Kakve sve crtačke stilove i kakve vrste priča u ovoj knjizi srećemo? Da li se može govoriti o školama, jasno razdvojenim tendencijama? Sedamdesetih i osamdesetih, scena, bar u bivšoj Jugoslaviji, bila je jasnije podeljena na klasični i alternativni strip, uključujući i sporove između podeljenih tabora. Danas takva linija podele ne postoji, i dobro je da je tako. Sadašnja scena mnogo je pluralističnija i tolerantnija prema razlikama i pravu na vlastiti stil.

Vi ćete ovde teško naći, izuzev stripova Aleksandra Zografa, radove koji se specifično bave Balkanom, okupljene umetnike najčešće interesuju stripski žanrovi i teme koje su planetarno rasprostranjene. Samo jednu ženu srešćete u ovom zborniku, Janu Adamović, ovde u ulozi scenaristkinje. Da li je reč o rezultatu uredničkog opredeljenja? Ne, nimalo, nego čist sticaj okolnosti. Izvesno opravdanje sastoji se u činjenici da se upravo prošle godine pojavila raskošna monografija Balkanski stripovi: Žene na rubu (Mark Batty Publisher, New York), koja je iscrpno predstavila koliko, počevši od Nine Bunjevac, mnogo ima sjajnih žena autora iz regije!

Od teških, egzistencijalnih tema, istorijskih stripova, bajki, SF-a (Željko Pahek), lirskih stripova bez reči (Krešimir Zimonić), seksualno-političkih avantura a lá Milan Kundera (Iztok Sitar), pa sve do žanrovskih bravura (Marko Stojanović, Dalibor Talajić, Stevan Subić...). To je raspon u kome se kreću stripovi u ovoj zbirci. Neki su metafore, drugi pak alegorije (stripovi Bobana Savića Geta, Aleksandra Sotirovskog, Igora Jovčevskog...)

PRIPOVEDAČI I PRIČE: Da, zaista, sjajnih pripovedača ovde ima. Među najboljima je svakako Darko Macan, Đavo iz Cinkote je samo ilustracija njegovog talenta; Aleksandar Zograf je takođe majstor pripovedanja. Ne slučajno, Marko Stojanović je najzastupljeniji scenarista u ovom izboru. Njegovi napori i zasluge u kreiranju grupnog crtačkog projekta, stvaranja domaćeg serijala Vekovnici nikako se ne mogu prenebregnuti. Ne zaboravimo i ono čega nažalost nema, Darko Perović nije samo sjajan crtač, nego i odličan pripovedač, ali koji već godinama ne nastupa u ulozi scenariste.

U crtačkom pogledu, vidimo spektar od karikaturalne stilizacije, razoružavajućeg šarma stripa Amnezija Filipa Andronika, prelaznih oblika kakve srećemo kod Čelanovića i Sitara, pa do hardkor realizma. Genijalni grafizam Danijela Žeželja je svet za sebe u kome se susreću ruska avangarda, nemi film iz dvadesetih i nemački ekspresionizam. Goran Sudžuka pokazuje da može da radi kroz različite stilizacije, čvrsto definisani, gotovo kruti realizam i, isto tako, mekšu, slobodniju, razigraniju liniju. O Gerinom, Kordejevom i Perovićevom majstorstvu izlišno je i govoriti. Crtački talent Dražena Kovačevića ovde naznačava energiju koja se obilato oslobađa u albumima koje trenutno radi za francusko tržište. Naslovna stranica koju je uradio za ovu kolekciju najbolje pokazuje pravac u kome se kreću njegove kreativne snage. Narativ stripa Medved (po scenariju Stivena Granta) kroz naizgled predominantnu fizičku akciju prikriva svoju pravu prirodu i snagu, da bi ona bila oslobođena tek na kraju – svaka borba je uvek borba za interpretaciju, borba ko će imati monopol na priču, onu koja traje duže od života učesnika događaja.

Da parafraziram Aleksandara Zografa, kosmos je uzbudljivo mesto, a sve mikrokosmose koje je stvorio čovek treba posmatrati s poštovanjem i znatiželjom. Čitaocima je pružena šansa da isto to učine i sa ovom knjigom stripova.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST