>

Biografije novih ministara


Lazar Krstić, ministar finansija

Rođen je 1984. godine u Nišu. Diplomirao je magna cum laude matematiku i etiku, politiku i ekonomiju 2007. godine na Univerzitetu Jejl u Americi.

Od 2007. do imenovanja na funkciju ministra finansija radio je u vodećoj svetskoj konsultantskoj kući McKinsey&Company, gde je za manje od pet godina napredovao od mesta poslovnog analitičara do pozicije mlađeg partnera.

U toku karijere najviše se bavio projektima iz oblasti finansija, energetike i trgovine, sa akcentom na strategiji, korporativnom upravljanju i restrukturiranju.

U toku studija radio je i kao asistent finansijskog menadžera Departmana za razvoj Univerziteta Jejl i kao asistent na Departmanu za matematiku na predmetima algebre i analize.

Učestvovao je i predavao na seminarima matematike i liderstva u "Petnici", Izraelu i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Krstić je dobitnik jednog od prva 204 počasna pasoša sa obeležjima Republike Srbije na predlog Božidara Đelića, tadašnjeg potpredsednika Vlade, a povodom uspeha postignutih u inostranstvu i posvećenosti Srbiji.

Član je Mense Srbije od 2000. godine.

Govori engleski, služi se nemačkim i francuskim jezikom.

Izabran je kao nestranačka ličnost na predlog SNS-a.


Nebojša Rodić, ministar odbrane

Rođen je 1953. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1977, dok je pravosudni ispit položio 1979. Završio je i Školu narodne odbrane.

U Narodnoj skupštini Republike Srbije radio je na poslovima zamenika sekretara Skupštine i šefa Kabineta predsednika Skupštine.

Bio je sekretar Republičke izborne komisije, a posle ostavke na to mesto, 1997. godine, Rodić se zaposlio u Ministarstvu spoljnih poslova, gde je dobio zvanje "ambasadora", a radio je na upravno-pravnim poslovima.

Bio je i sekretar Komisije za sprovođenje referenduma o stranom posredovanju u rešavanju kosovske krize (1998).

Nebojša Rodić je od izbora Tomislava Nikolića (31. maja 2012) bio na funkciji generalnog sekretara predsednika Republike Srbije.

Kada je imenovan na tu funkciju, pojedini mediji su objavili da je reč o "čoveku koga je opozicija optužila da je 1996/97. pokrao izbore kao član Republičke izborne komisije". Naprednjaci tvrde da su te optužbe protiv Rodića neistinite, i dodaju da nikada nije pokrenuta bilo kakva vrsta krivičnog procesa protiv njega.

Rodića, poznavaoci prilika u SNS-u, opisuju kao "čoveka od poverenja predsednika Nikolića".

U avgustu 2012. godine imenovan je za direktora Bezbednosno-informativne agencije.

Koautor je knjige Sve Vlade Srbije od 1804. do 2004.

Govori francuski i engleski jezik.

Oženjen, otac dva sina.

Izabran je kao nestranačka ličnost na predlog SNS-a.


Igor Mirović, ministar regionalnog razvoja i lokalne samouprave

Rođen je 1968. godine u Kruševcu. Od 1976. godine živi u Novom Sadu, gde je završio Ekonomski fakultet.

Od najranije mladosti politički je angažovan, najpre u Srpskoj radikalnoj stranci, u kojoj je 14 godina bio predsednik Gradskog odbora Novi Sad. Sada je član predsedništva Srpske napredne stranke.

Od 1996. do 2000. godine bio je pokrajinski poslanik Srpske radikalne stranke u Skupštini AP Vojvodine, od 1992. do 1996. narodni poslanik u Skupštini Srbije, a od 1992. do 1994. godine i potpredsednik Skupštine grada Novog Sada.

Od 2000. do 2004. Mirović je bio savezni poslanik u Veću građana, a u periodu od 1998. do 2000. godine i zamenik ministra finansija u Vladi Republike Srbije.

Od 2008. do 2012. godine bio je potpredsednik Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine, a od 2004. do 2008. godine pokrajinski i narodni poslanik.

Od 2012. godine do danas Mirović je pokrajinski poslanik u Skupštini AP Vojvodine.

Igor Mirović se bavi književnošću i objavio je dve zbirke pesama: Nebo nad Vizantijom (1994) i Kremen plamen (2003).

Oženjen je, otac dva sina.


Saša Radulović, ministar privrede

Rođen je 1965. godine u Bihaću. U Sarajevu je 1989. godine diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu, smer Automatika i elektronika.

Ekonomski konsultant Saša Radulović iz Srbije je otišao krajem osamdesetih godina prošlog veka. U njegovoj biografiji na sajtu B92, za koji piše blog, navedeno je da je živeo i radio u Nemačkoj, Kanadi i SAD. Vratio se u Srbiju 2005. godine, gde je imao firmu i bio stečajni upravnik nekoliko preduzeća. Licencirani je stečajni upravnik i portfolio menadžer.

Od 1990. do 1994. godine radio je u Simensu u Nemačkoj i SAD, na sistemima za nadzor nuklearnih elektrana u Nemačkoj, Rusiji i SAD.

Od 1994. do 1996. godine radio je u Torontu za Antares-EDS-Amdahl kao menadžer razvojnog tima realizacione baze podataka.

Od 1996. do 1998. godine bio je potpredsednik za razvoj, a zatim član Upravnog odbora Interpa Medical Networka, čiji je proizvod bio informacioni sistem za radiologiju.

Od 1997. do 2001. godine bio je generalni direktor i član Upravnog odbora TrueSpectra, najpre u Torontu, a zatim u San Francisku i Njujorku. Kompanija se bavila razvojem servera za procesiranje slike. Sa saradnicima je patentirao arhitekturu i algoritme za procesiranje slika na serverima.

Od 2002. do 2006. godine radio je kao konsultant u investicionim kompanijama u oblastima menadžment, procena i razvoj poslovnih planova, analiza tržišta i odabir investicija.

Od 2006. godine bavi se preduzetništvom, reorganizacijom, stečajem, nenaplativim kreditima, ekonomskom i budžetskom analizom, giljotinom propisa, poreskom analizom. Radi kao savetnik Saveta Evrope, OEBS-a, Ambasade SAD, GIZ-a, NALED-a, kao i Asocijacije malih i srednjih preduzeća.

Radi i kao finansijski ekspert Republičkog i Specijalnog tužilaštva u oblasti stečaja i berze. Sa timom eksperata drži kurseve za tužioce iz oblasti privrednog kriminala.

Govori engleski i nemački jezik.

Izabran je kao nestranačka ličnost na predlog SNS-a.

Oženjen, otac dvoje dece.


Aleksandar Antić, ministar saobraćaja

Rođen je 1969. godine u Beogradu. Po zanimanju je diplomirani ekonomista.

Bio je odbornik SPS-a u SO Zvezdara u dva mandata (1992–1996) i tri puta je biran za odbornika u Skupštini grada Beograda.

Od 2004. do 2008. godine obavljao je funkciju predsednika Odborničke grupe SPS-a u Skupštini grada Beograda.

Za predsednika Skupštine grada Beograda prvi put je izabran u decembru 2008. godine i ovu funkciju obavljao je sve do redovnih izbora u maju 2012. Ponovo je izabran za predsednika Skupštine grada Beograda u junu 2012. godine i ovu funkciju obavlja do danas.

Na izborima 2012. izabran je za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Predsednik je Gradske organizacije SPS-a Beograda i član je Predsedništva te stranke.

Odlikovan je Ordenom Svetog Serafima drugog stepena od ruskog patrijarha Kirila.

Govori engleski jezik.

Otac jednog sina.


Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Rođen je 1968. godine u Futogu. Diplomirao je 1992. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Na istom fakultetu magistrirao je 1995, a doktorsku disertaciju odbranio 1999. godine.

Redovni je profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, na kojem radi od 1992. godine, najpre kao stipendista Ministarstva za nauku i tehnologiju, a 1996. godine izabran je u zvanje asistenta. U zvanje redovnog profesora biran je 2009. godine, za užu naučnu oblast o ishrani životinja.

Član je Saveta Univerziteta u Novom Sadu i član Naučno-stručnog saveta za stočarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srbije, čiji je bio i dugogodišnji predsednik.

Bio je rukovodilac i član radnih grupa za izradu nekoliko zakonskih akata i pratećih pravilnika, a trenutno je predsednik Radne grupe za izradu Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period od 2014. do 2024. godine u oblasti stočarstva.

Glamočić je autor, odnosno koautor tri knjige, jedne monografije i pet skripti. Objavio je više od 200 naučnih i stručnih radova u domaćim i stručnim časopisima.

Autor je dva programska sistema koji se koriste širom sveta.

Član je američkih udruženja za nauku u stočarstvu i mlekarstvu.

Govori engleski jezik.

Oženjen, otac troje dece.

Izabran je kao nestranačka ličnost na predlog SNS-a.


Tomislav Jovanović, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Rođen je 1951. godine u mestu Trbunje, u opštini Blace. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gde je danas šef Katedre medicinske fiziologije.

Od 1994. godine redovni je profesor na tom fakultetu, kao najmlađi redovni profesor na prostorima tadašnje države.

Bio je šef poslediplomske Katedre za fiziologiju kardiovaskularnog sistema 2009. godine, a od 2006. do 2012. i šef Katedre za medicinu sporta na poslediplomskoj nastavi na istom fakultetu.

Oženjen, otac jednog deteta.

Izabran je kao nestranačka ličnost na predlog SPS-a.


Ivan Tasovac, ministar kulture i informisanja

Rođen je 1966. godine u Beogradu. Diplomirao je i magistrirao klavir na Konzervatorijumu "Petar Ilič Čajkovski" u Moskvi.

Tokom profesionalne karijere nastupao je kao solista i sa orkestrima u Italiji, Švajcarskoj, Španiji, Irskoj, SAD, Rusiji, Belgiji, bivšim jugoslovenskim republikama i drugim zemljama.

Direktor je Beogradske filharmonije od marta 2001. godine.

Nedeljnik "Vreme" ga je izabrao za ličnost 2011. godine.

Izabran je kao nestranačka ličnost na predlog SPS-a.


Vanja Udovičić, ministar omladine i sporta

Rođen je 1982. godine u Beogradu. Završio je Fakultet organizacionih nauka, diplomirani je inženjer organizacionih nauka.

Kapiten je vaterpolo reprezentacije Srbije i jedan od najboljih vaterpolista sveta, koji je za reprezentaciju odigrao 284 utakmice i postigao 330 golova.

Vanja Udovičić je učestvovao u Ligi šampiona, na Evropskom i Svetskom prvenstvu, u Svetskoj ligi, Svetskom kupu. Na ovim takmičenjima osvajao je zlatne medalje. Zlato mu nedostaje još samo sa olimpijskih igara, za utehu ima olimpijsko srebro i bronzu.

Igrao je u klubovima Partizan, Jadran, Posilipo, Pro Reko, Mladost, Radnički.

Udovičić je kao nestranačka ličnost zajednički kandidat SNS-a i SPS-a za ministarsko mesto.


Aleksandar Vulin, ministar bez portfelja, zadužen za Kosovo i Metohiju

Rođen je 1972. godine u Novom Sadu. Završio je Pravni fakultet u Kragujevcu.

Bio je pomoćnik direktora marketinga u firmi Super pres od 2000. do 2002. godine. Nakon toga, bio je direktor marketinga u firmi Color press od 2003. do 2007, a zamenik generalnog direktora Color media internacionala od 2007. do 2012. godine.

Bio je odgovorni urednik nedeljnika "Pečat" i kolumnista u više dnevnih i nedeljnih listova.

Izabran je za odbornika u Opštini Rakovica, odbornika u Skupštini grada Beograda, kao i za narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Za direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju izabran je 3. avgusta 2012. godine.

Osnivač je Jugoslovenske levice, koju je napustio 1998. godine, kada je vršio funkciju zamenika predsednika. Socijalističkoj partiji Srbije pristupio je na Šestom kongresu (18. januar 2003), i tada je izabran za člana Izvršnog odbora. Iz SPS-a se povukao 2007. godine i sa akademikom Mihailom Markovićem formirao Pokret socijalista, čiji je i danas predsednik.

Oženjen, otac jednog sina.


Branko Ružić, ministar bez portfelja, zadužen za evropske integracije

Rođen je 1975. godine u Zemunu. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka, na kojem je od 1996. do 1999. godine obavljao funkciju studenta-prodekana.

Od aprila 2000. do decembra 2002. godine bio je predsednik omladine Socijalističke partije Srbije, a od marta 2001. do decembra 2002. godine i portparol te stranke.

Od 2001. godine potpredsednik je Glavnog odbora SPS-a, a 2003. godine je reizabran na tu funkciju. Za predsednika Izvršnog odbora Glavnog odbora SPS-a izabran je na VII kongresu 2006. godine.

Predsednik je Poslaničke grupe SPS-a u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Od januara 2001. do 2012. bio je narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Od 2004. do 2006. godine bio je poslanik u Skupštini državne zajednice Srbija i Crna Gora.

Potpredsednik je FK "Partizan".

Govori engleski jezik.

Oženjen, otac dvoje dece.

Izvor podataka sajt Vlade i dnevna štampa


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST