Novogovor >

Meritokratija

Meritokratija je vođstvo zasnovano na zaslugama, talentu, veštini, inteligenciji, a ne na nasleđu (aristokratija), bogatstvu (plutokratija) ili volji većine (demokratija).

Kod nas se učestalo javlja u mistifikatorskoj upotrebi svaki put kad se Pera Pisar iz administrativnog odeljenja rastrči da javi gospođi Živki da će postati ministarka (videti u ovom broju). Upotrebljavamo malo prepravljenu englesku reč meritocracy (merit, zasluga, izvrsnost, od latinskog mereō: "zaraditi" i starogrčkog κράτος, kratos: "snaga, moć").

To je politička filozofija po kojoj se vlast daje ljudima sa zaslugama, kompetencijom, dostignućima i mogućnostima koje su proverene ispitima ili demonstracijama veštine.

Po rečniku Merriam-Webster to je sistem u kome su talentovani izabrani i unapređeni na osnovu dostignuća, a lideri izabrani na osnovu intelektualnih kriterijuma.

Koncept meritokratije, kažu, vuče korene od kineske dinastije Han 200 godina pre nove ere (Mandarinski sistem); iz Kine je preseljena u Britansku Indiju u 17. veku, a onda u kontinentalnu Evropu. U Americi je promovisan posle ubistva predsednika Garfilda 1881, kada je uvedena praksa da se posao u vladi dobija na osnovu propitivanja sposobnosti, a ne na osnovu političkih veza ili po političkoj bliskosti.

Politikolozi nalaze da su meritokratiju zagovarali i Platon i Aristotel, a i da je britanski filozof Džon Stjuart Mil zagovarao ideju da zaslužnima treba dati više glasova nego neobrazovanom glasaču.

Izraz je, kažu, skovao britanski sociolog, socijalni aktivista i laburistički političar Majkl Jang (1915–2002) u satiričnom eseju Uspon meritokratije (The Rise of the Meritocracy, 1958), pišući šta će se desiti s Britanijom između 1958. i zamišljenog konačnog revolta protiv meritokratije 2033.

"Gardijan" je 2001. objavio članak pod naslovom "Dole meritokratija!" u kome tvorac tog termina Majkl Jang poziva Tonija Blera da ne upotrebljava izraz meritokratija jer je postao simbol rastućeg socijalnog raslojavanja, sličnog onom koje je postojalo pre 70-ih XIX veka, kada su se položaji sticali rođenjem, pošto školski sistem selekcije podiže neke, a ispod crte bespovratno ostavlja mnoge...


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST