VESTI, / VESTI Bredli Mening pred sudom Posle 1100 dana pritvora izveden je pred sud, priznao da je neovlašćeno iskopirao poverljiva dokumenta, za šta može biti osuđen na 20 godina robije, međutim, optužnica ga tereti i za ugrožavanje nacionalne bezbednosti SAD... Počelo je suđenje Bredliju Meningu, koji je dostavio Vikiliksu tajne diplomatske depeše i druge poverljive dokumente američke administracije, čije je objavljivanje uzdrmalo SAD. Iako je za mnoge u svetu heroj, Mening je prema zvaničnom stavu Amerike izdajnik, a to se videlo iz optužnice koju je pred vojnim sudom u Vašingtonu izneo vojni tužilac kapetan Džo Morou. On je rekao da je Mening tajne američke vlade ''izručio u krilo'' njenim neprijateljima, konstatovao je da je Mening zaboravio sve ono čemu vojska uči svoje pripadnike, kao i da je delo za koje je optužen počinio samo zato što je želeo da se proslavi. Bredli Mening dostavio je Vikiliksu oko 700 000 dokumenata vlade SAD koji svedoče o njenoj politici u Avganistanu i Iraku, kao i politici SAD u mnogim drugim zemljama. Mening je tvrdio da je Vikiliksu dostavio dokumenta jer je želeo da otkrije ''krvožednost'' politike SAD u šta se i sam uverio, jer je, kao pripadnik vojske SAD, bio stacioniran u Bagdadu. Dokumente koje je dostavio Vikiliksu Bredli je i iskopirao dok je bio na službi u Bagdadu. Objavljivanje ovih dokumenata izazvalo je zgražanje jer se iz njih videlo da u politici SAD nema morala. Posle prvog šoka koje je izazvalo objavljivanje dokumenata, u javnosti SAD bilo je postavljeno mnogo pitanja. Ključno pitanje bilo je kako je jedan običan zastavnik mogao da dođe do svih tih dokumenata. Tada se ispostavilo da je doktrina vojske SAD bila da se vojnicima bespogovorno veruje, jer su oni ''naši'', i da su oni bili izuzeti od bezbednosnih provera. Ispostavilo se da pripadnici vojske SAD nemaju samo privilegiju da budu izuzeti od bezbednosnih provera već i mnoge druge, kao što su besplatne operacije iz estetske hirurgije. Otkrilo se i da generali SAD žive raskošno i svoje posilne koriste kao poslugu. Posmatračima sa strane tada se učinilo da Armija SAD u stvari predstavlja državu u državi i da njen status neodoljivo podseća na onaj koji su imale armije u socijalističkim zemljama. Medijsko ocrnjivanje Meninga takođe je podsećalo na ono što se događalo u nekim drugim sistemima. Obavezno je isticano da je on homoseksualac, mada između njegove seksualne orijentacije i onoga što je učinio nije pronađena nikakva veza. Po američkom zakonu Mening je morao da bude izveden pred sud 120 dana od hapšenja. Pred sud je izašao posle 1100 dana pritvora. Mening će sigurno biti osuđen jer je priznao da je neovlašćeno iskopirao poverljiva dokumenta. Za to delo može biti osuđen na 20 godina robije. Međutim, optužnica ga tereti i za ugrožavanje nacionalne bezbednosti SAD. Ukoliko Mening bude osuđen i za ovo delo pred sudom bi se mogli naći i oni koji su mu u tome bili saučesnici. Džulijan Asanž, osnivač Vikiliksa, trenutno se nalazi u ambasadi Ekvadora u Londonu gde mu je pružen politički azil, jer je u Švedskoj optužen za silovanje. Međutim, Vikiliks nije jedini koji bi mogao da bude optužen za ugrožavanje bezbednosti SAD. Mening, naime, jeste dostavio dokumenta Vikiliksu, ali ta organizacija ih nije objavila, već ih je prosledila najuglednijim svetskim novinama. Do ugrožavanja nacionalne bezbednosti SAD moglo je doći tek kada su dokumenti objavljeni. Da li bi to moglo da znači da bi se pred sudom mogli naći i mediji koji su objavili tajna dokumenta? Jedan od listova koji je to učinio bio je i Njujork Tajms.
Vladan Stošić
|