Severna Koreja >

Mali Kim je veliki kockar

Pjongjang je uspešno po prvi put lansirao raketu u svemir. Dok Korejci slave pobedu svog mladog vođe, SAD po inerciji najavljuju nove sankcije zbog "neprijateljskog nuklearnog programa". Ni sa trećim predstavnikom komunističke dinastije Kim ništa se nije promenilo

Prvu godišnjicu smrti nekadašnjeg lidera Kim Džong Ila Severna Koreja dočekala je bez masovne histerije kakva ju je zahvatila kada je preminuo. Danas, godinu dana kasnije, ljudi se nisu kao onda bacali po pločnicima i ridali. Na snimcima Severnokorejske centralne novinske agencije (KCNA) vidi se kako ljudi nadiru na gradski trg u centru Pjongjanga pred gigantske statue Kim Džong Ila i njegovog oca, Kim Il Sunga, takođe i oca Severne Koreje. Ostavljaju cveće i u tišini se brzo okreću i odlaze. Nove slike iz Severne Koreje znatno su mirnije. To su ljudi koji imaju novog vođu i sigurnu budućnost – ma šta mi, a pogotovo Zapad, mislili o tome.

Samo nekoliko dana pre obeležavanja godišnjice smrti Dragog vođe i godišnjice nove vlasti koju predvodi njegov sin, mladi Kim Džong Un, Pjongjang je uspeo da lansira raketu koja je ka orbiti ponela satelit. Ovaj projekat godinama je bio jedan od prioriteta Severne Koreje, ali je tek za vladavine najmlađeg Kima uspešno ostvaren. Tim povodom na ulicama Pjongjanga vojnici su marširali, a civili su zaigrali od sreće – njihov novi mladi vođa Kim Džong Un je pobedio.

Zapadna štampa odaje priznanje dvadesetdevetogodišnjem Kimu da se hrabro kockao, jer se samo osam meseci pošto se osramotio neuspelim lansiranjem rakete ponovo usudio da pokuša istu stvar. Možda su njegov potez osudile mnoge vlade sveta i međunarodne organizacije, ali kod kuće on je ustoličen za moćnog i sposobnog vođu koji je opravdao svoje nasleđe.

I dok Pjongjang ponavlja da se radi o radnom satelitu koji će služiti za nadgledanje vremenskih prilika i useva, Vašington tvrdi da je lansiranje satelita isprobavanje i demonstracija tehnologije projektila dugog dometa, koju Ujedinjene nacije zabranjuju. Ovako, pod velom naučnoistraživačkog pohoda, smatra Amerika, Pjongjang može nesmetano da vežba kako da dobaci rakete do susednog kontinenta ili država.

Kao i mnogo puta do sad, najave lansiranja satelita bile su povod za razmenu pretnji i ucena: SAD su kritikovale namere Pjongjanga da se domogne nuklearnog oružja i balističkih projektila tvrdeći da ova azijska zemlja ugrožava bezbednost u svetu. Pjongjang je najavio da će nastaviti da razvija svoj nuklearni program ukoliko Vašington ne okonča neprijateljsku politiku prema Severnoj Koreji.

PRITISAK AMERIKE: Lansiranje rakete ipak je shvaćeno dosta ozbiljnije od prethodnih najava i neuspelih pokušaja. Severna Koreja je dokazala da, uz sve siromaštvo i zatvorenost, poseduje makar bazičnu tehnologiju za ovakve poduhvate. Njihove pretnje sada zvuče mnogo uverljivije.

U tom svetlu stigle su i mnogo oštrije reakcije. Portparolka Stejt departmenta Viktorija Nulend izjavila je da Americi ostaje samo da još više izoluje režim u Pjongjangu pošto je uprkos zabrani UN lansirao rakete. O novom, ko zna kom po redu pokretanja šestostranih pregovora (Amerika, Japan, Kina, Severna Koreja, Južna Koreja, Rusija) o nuklearnom programu Pjongjanga, nema ni govora, dodala je Nulend.

Ovi pregovori poslednji put su intenzivnije pokrenuti 2009. godine, a nakon smrti Kim Džong Ila pre godinu dana SAD su pokušale da ih nastave sa novim vođom. Sva očekivanja pala su u vodu kada je u aprilu ove godine Pjongjang nastavio tradiciju pokušavajući da lansira istu ovu raketu dalekog dometa, ali bez mnogo uspeha jer se ona raspala ubrzo po poletanju.

Inače, uobičajeni raniji tok pregovora bio je razmena hrane i nafte u zamenu za postepeno zatvaranje nuklearnih postrojenja u Koreji. Pjongjang je na to pristajao zbog povremenih perioda velike gladi i nemaštine koji su nastupali nakon velikih kiša i poplava. Svaki njihov korak ka razoružanju plaćan je tonama osnovnih životnih potrepština.

"Ostaje nam da i dalje povećavamo pritisak na severnokorejski režim i razmatramo najbolji način da to učinimo, bilateralno i sa našim saveznicima, i činimo to sve dok oni ne shvate poruku. Dodatno ćemo izolovati ovaj režim", rekla je Nulend na konferenciji za štampu u Stejt departmentu. Najveći protivnik ovakve američke politike je Kina kojoj su tradicionalno dobri odnosi sa Pjongjangom već dugo kec u rukavu.

Evropska unija, s druge strane, vodi sličnu politiku kao i SAD. Neposredno pred lansiranje rakete visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton saopštila je da je to provokacija i da bi takav potez mogao da dovede do dalje izolacije Severne Koreje i ugrozi diplomatske napore za iznalaženje mirnog rešenje nuklearnog pitanja.

"Bez obzira šta drugi kažu, mi ćemo nastaviti da koristimo naše legitimno pravo da lansiramo satelite", rekao je neimenovani predstavnik Ministarstva spoljnih poslova Severne Koreje u saopštenju koje je prenela agencija KCNA. Pjongjang je u tom saopštenju zatražio od međunarodne zajednice da "koristi razum i ostane hladne glave kako bi se sprečilo da se situacija razvija u neželjenom pravcu."

Lansiranje rakete je, kako je u tom saopštenju navedeno, samo "deo miroljubivog rada u skladu s naučnim i tehnološkim planovima za razvoj zemlje, radi privredne izgradnje i poboljšanja životnog standarda ljudi".

"Neprijateljske snage pokazuju znake zlokobnog pokušaja i pitanje lansiranja u miroljubive svrhe nazivaju ‘kršenjem rezolucije’ Saveta bezbednosti UN", rekao je ovaj zvaničnik. Pravo korišćenja svemira u miroljubive svrhe priznato je međunarodnim pravom i predstavlja jednoglasnu volju međunarodne zajednice, pa zato to nije nešto o čemu Savet bezbednosti "može da kaže ovo ili ono".

NUKLEARNE PROBE: Brojni svetski analitičari najavljuju da će ovaj uspeh samo ohrabriti vlast u Severnoj Koreji da nastavi sa razvojem oružja. Neki idu dotle da pominju napad na Sjedinjene Američke Države. Većina se, međutim, slaže da je mogućnost za tako nešto još daleko, ali da bi mogla da usledi treća nuklearna proba Severne Koreje posle dve izvedene 2006. i 2009. godine.

"Severna Koreja će insistirati da su sve sankcije nepravedne i ukoliko su sankcije strože, verovatnoća da će Pjongjang izvršiti nuklearnu probu su veće", rekao je za Rojters Baek Seung Đo sa Južnokorejskog instituta za odbrambene analize. Pojedini analitičari iz Seula inače procenjuju da je Pjongjang za poslednjih petnaest godina na nuklearno oružje i raketni program potrošio između 2,8 i 3,2 milijarde dolara.

Kao potvrdu ove teorije analitičari vide u satelitskim fotografijama koje pokazuju da je Severna Koreja obnovila stari put koji vodi do mesta nuklearnih proba u planinama na severu zemlje. Krajem novembra Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je da napreduju radovi na reaktoru i da je Severna Koreja uglavnom završila radove na glavnoj zgradi. Pjongjang, međutim, tvrdi da im je nuklearna energija potrebna za proizvodnju struje.

Zapadna štampa bavi se i nagađanjima o svesrdnoj pomoći Irana prilikom lansiranja rakete. Navodno, već neko vreme grupa iranskih vojnih stručnjaka za rakete boravi u Pjongjangu, a njihove veze i međusobna pomoć u poslednje vreme postale su čvršće.

"Te tvrdnje su sasvim neutemeljene", kaže Ramin Mehmanparast, portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova, navodeći da je poslednja vojna saradnja između Teherana i Pjongjanga ostvarena tokom osamdesetih godina.

KAKAV OTAC, TAKAV SIN: Sva nadanja koja je Amerika možda imala da će Kim Džong Un kao predstavnik novog duha Severne Koreje uneti promene u spoljnu politiku, sada su potpuno pala u vodu. Treći predstavnik komunističke dinastije Kim za sada se nije pokazao kao veliki reformator, a očigledno nije promenio ni svoj odnos prema Zapadu i Istoku: pregovori, pretnje, pregovori, pretnje.

Čak je i slika o Kimu i Koreji koja se pažljivo gradi i servira ne samo njihovim građanima već i zapadnim medijima, ostala potpuno dosledna. Sada znamo da se mladi Kim oženio, da je njegova supruga Ri Sol Đu iznenada prestala da se pojavljuje u medijima zbog čega su se mnogi zabrinuli da nije prošla kao neke supruge i poznanice prethodnih vođa iz Pjongjanga. Međutim, za mladog Kima se govori da je romantičan i veoma zaljubljen u suprugu, koja obožava mini suknje i Diorove tašne. I sam Kim voli proizvode sa Zapada, na primer viski Džoni Voker. Uspešno lansiranje satelita proslavio je tako što je zapalio cigaru, što je dokumentovano nizom fotografija koje je objavila državna novinska agencija.

Prethodno, baš pred lansiranje satelita, u hramu u blizini Pjongjanga, arheolozi su pronašli leglo jednoroga. Ostaci ove mitološke životinje, tvrdi se u izveštaju Instituta za istoriju Akademije socijalnih nauka, sugerišu da je Pjongjang nekada bio centar drevne ujedinjene Koreje. "Otkriće legla jednoroga, povezanog sa legendom o kralju Tongmjongu, dokazuje da je Pjongjang bio prestonica drevne Koreje kao i kraljevstva Kogurjo", kaže se u izveštaju. Đo Hui Sung, direktor Instituta, naveo je da istorijske knjige Koreje nekoliko puta spominju jednoroge i njihovo leglo. "Kralj Tongmjong je jahao jednoroge", dodao je Sung.

Ovakvi, u najmanju ruku neobični podaci koje servira KCNA deo su tradicije u spoljnoj politici Pjongjanga koja kao da šalje poruku: tom Severnom Korejom upravljaju ljudi sposobni na svakakve poteze, i s njima se ne treba šaliti.

Zato su mnogi sa simpatijom dočekali vest da su čitaoci "Tajma" pored kandidata kao što su američki predsednik Barak Obama i sekretarka Hilari Klinton, egipatski predsednik Mohamed Morsi, direktor kompanije "Epl" Tim Kuk, čestica Higsov bozon, direktorka Jahua Marisa Majer... za ličnost godine ipak izglasali Kim Džong Una.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST