Zdravstvo >

Potraga za Milovanom

Prošlog vikenda nekoliko dnevnih listova u Srbiji prenelo je pisanje njujorškog lista "Internešenal herald tribjun" o trgovini organima. Osim što navodi nove tačke ilegalne trgovine organima na Balkanu, mapirajući Srbiju kao novo crno tržište, njujorški dnevnik prenosi i iskustva ljudi koji su, zbog nemaštine, odlučili na prodaju bubrega, ali i priču čoveka "iz jednog malog mesta na jugu Srbije" koji se predstavio kao Milovan. Milovan je, kako prenosi list, dao bubreg jednom bogatom lokalnom političaru, da bi ga on zauzvrat zaposlio u svojoj firmi. Prema navodima lista, transplantacija bubrega je obavljena u jednoj državnoj bolnici u Beogradu, gde su se njih dvojica pojavila sa lažnim dokumentima.

Istoga dana vest je demantovalo Ministarstvo zdravlja, ali i stručnjaci koji se bave transplantacijom organa u Srbiji.

Prema rečima direktorke Uprave za biomedicinu Danice Mihajlović, Ministarstvo zdravlja i drugi nadležni organi u Srbiji nemaju informacije ni o jednom slučaju preprodaje organa za transplantaciju, niti da je bilo krivičnih prijava za ta dela.

Povodom vesti objavljene u "Internešenel herald tribjunu", Mihajlovićeva je rekla da Zakon o transplantaciji u Srbiji sprečava trgovinu i preprodaju organa i da su njime definisana stroga načela i principi, kao i da je usvojen evropski standard za transplantaciju organa. Ona je ukazala da transplantacija podrazumeva pripremu živih davalaca organa kao i onih koji treba da ih prime.

U postupku transplantacije učestvuje veliki broj ljudi, odnosno zdravstvenih profesionalaca koji su u obavezi da ukoliko posumnjaju da može doći do preprodaje ili trgovine, to odmah i prijave nadležnim organima, istakla je Mihajlovićeva. Prema njenim rečima, Zakon zabranjuje prodaju organa u svrhu transplantacije i lečenja, kao i oglašavanje ponuda za prodaju organa. Direktorka Uprave za biomedicinu je ukazala da je za takva krivična dela zaprećena zatvorska kazna do 10 godina.

Ona je podsetila da je od početka ove godine u Srbiji obavljeno 17 kadaveričnih transplantacija (od mrtvog davaoca), a 19 od živih donora. Prošle godine bilo je 17 kadaveričnih transplantacija, a 31 od živih donora, navela je ona.

"Svi slučajevi koji su pomenuti u medijima već su predmet istrage nadležnih organa i moramo jasno izaći sa podacima o čemu se ovde radi", zaključila je Mihajlović.

Dok ne saznamo istinu, ostaje nam da se nadamo da će profesionalizam prevladati nad senzacijom. Ovakva vest sigurno dobro prodaje novine, ali nanosi nemerljivu štetu svima onima koji se nalaze na listi za transplantaciju, jer utiče da se pokolebaju potencijalni potpisnici donorskih kartica koji bi nakon moždane smrti zaveštali svoje organe.


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST