Društvo

Vreme broj 477, 26. februar 2000.

Obnavljanje aviosaobraćaja

Nebeske mrvice

I posle ukidanja sankcija, JAT će morati da se zadovolji prihodom od iznajmljivanja flote i posade, baš kao što će država moći da računa na eventualnu humanitarnu pomoć Kine, s obzirom na to da Belorusija nije u situaciji da pomogne

Zapadna Evropa i Amerika čvrsto su rešile da režim jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića naredne izbore ne dobije uz njihovu pomoć. Iako odlučna da pomogne demokratske snage u Srbiji i njene građane, međunarodna zajednica neće dozvoliti da se ove godine ponovi 1997. i spektakularna prodaja Telekoma Srbije, od čega je ovdašnja vlast inkasirala gotovo milijardu dolara i praktično kupila izbore. Zato će ministri ekonomija i finansija zemalja članica Evropske unije na istom sastanku, 28. februara u Briselu, i formalno ukinuti avioembargo protiv Srbije na šest meseci, proširiti listu nepoželjnih državljana Jugoslavije, pooštriti finansijske sankcije protiv režima i njemu bliske privrede i banaka, ali i parafirati odluku o proširenju humanitarnog programa Energija za demokratiju.

DALJI PRITISCI: Za ovu, na prvi pogled šizofrenu situaciju, evropski komesar za trgovinu Kris Paten ima sasvim suvislo objašnjenje. “Proširenje liste nepoželjnih i pooštravanje finansijskih sankcija protiv kompanija, banaka i poslovnih ljudi koji jačaju Miloševićev režim u funkciji je pritiska na njega. Svojim kompanijama stavićemo do znanja da s takvima ne smeju da sklapaju poslove, što nas ne sprečava da kroz humanitarnu pomoć olakšamo život gradjanima Srbije”, rekao je Paten nakon poslednjeg zasedanja ministarskog saveta EU-a, prenela je agencija Rojters. S druge strane, program Energija za demokratiju može se, posredno, smatrati i mehanizmom kojim se pomaže demokratskoj opoziciji u Srbiji, baš kao i odluka EU-a da izađe u susret njenom zahtevu za ukidanjem sankcija na međunarodni aviosaobraćaj Jugoslovenskom aerotransportu. Britanski ministar spoljnih poslova Robin Kuk bio je još sažetiji u objašnjenju poteza Unije: “Nema odstupnice za Miloševića i njegov režim.”

Društvo nepoželjnih na teritoriji zemalja EU-a koje trenutno čini 600 jugoslovenskih državljana – državnika, političara, privrednika, bankara, urednika i novinara državnih medija – biće dopunjena sa još nešto više od 200 ljudi, potvrdio je "Vremenu" Novak Šnajder, službenik u sedištu EU-a u Briselu, inače direktno uključen u sastavljanje ove liste. On je odbio da navede nova imena "pošto se na spisku još radi", dodajući da će među novopridošlima biti bivših ministara svih vlada, biznismena i bankara nižeg ranga od generalnih i izvršnih direktora (oni su već na listi). Ocenjujući da se na ovaj način steže obruč oko Miloševića, naš sagovornik kaže da je reč o ljudima koji na bilo koji način doprinose jačanju ili opstanku beogradskog režima, uključujući kadar iz vojske, policije i pravosuđa.

Svako proširenje liste, prema njegovim rečima, povećava i potencijalan broj onih koji će se žaliti zbog toga što su se našli na njoj, o čemu Majkl Grejem, šef delegacije Evropske komisije u Beogradu, kaže: “Bilo je žalbi i inicijativa da se neki ljudi skinu sa liste, ali ne u nekom preterano velikom broju. Imali smo slučajeve zamene identiteta, kao i slučajeve da su se na listi našli ljudi koji su nekada pripadali vlastima, ali više nemaju veze s režimom.” To se, na primer, dogodilo s Božidarem Gazivodom, nekadašnjim guvernerom Narodne banke Jugoslavije, a sada prvim čovekom crnogorskog monetarnog saveta.

Prema rečima Patena, na listi će se naći ljudi čija su preduzeća i banke već pod finansijskim sankcijama, čije se stezanje takođe očekuje. EU je, naime, do sada strogo vodila računa da njene kompanije i banke ne ulažu novac u jugoslovensku privredu. Osim zamrzavanja računa kompanija i banaka koje finansiraju Miloševićev režim, što je učinjeno i s ličnim parama njihovih direktora (pripadnici establišmenta se podrazumevaju), EU će, pooštravanjem finansijskog embarga, onemogućiti da se ovdašnje pare oplođuju na njenoj teritoriji. To se posebno odnosi na jugoslovenske izvoznike koji su prihode od prodaje robe na evropskom tržištu držali na inostranim računima. Ono što se na njima zatekne biće blokirano, a novi depoziti će biti zabranjeni. Istine radi, novinaru "Vremena" nije pošlo za rukom da u Briselu nađe sagovornika koji bi odgovorio na pitanje kako to da se niko od ovdašnjih zvaničnika nije požalio da mu je zamrznut novac.

Kako se u sve ovo uklapa odluka o ukidanju sankcija JAT-u, dakle državnoj kompaniji koja se ni po čemu ne razlikuje od Naftne industrije ili Elektroprivrede Srbije, za koje važe stroge sankcije?

BEZ PROFITA: Prvo, reč je o privremenoj meri, oročenoj na šest meseci. Drugo, EU je htela da pomogne opoziciji da zabeleži plus na domaćem terenu. U tome je izgleda i uspela, budući da su državni mediji i zvaničnici gotovo prećutali ovu odluku. Ono malo što je o tome rečeno u ovim krugovima govori samo za sebe. Tako je Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke i potpredsednik Vlade Srbije, ocenio da će, posle ukidanja sankcija JAT-u, leteti samo “izdajnici”, “da poljube ruku nekom od inostranih patrona”. Državna Radio-televizija Srbije prenela je šturo saopštenje saveznog Ministarstva spoljnih poslova, u kojem se kaže da su ove sankcije ukinute zbog pritiska evropskih aviokompanija, koje su usled embarga bile na gubitku. “Evropski poslovni krugovi više ne žele da poštuju politiku sankcija koju diktira Amerika, i oni to bolje znaju od Evropske komisije”, kaže se u ovom saopštenju.

Kako za "Vreme" tvrdi jedan dugogodišnji stručnjak u JAT-u, Evropska unija je, izgleda, izračunala i da ukidanje embarga neće uterati pare u džep vlasniku ove kompanije – državi. “JAT-u će biti malo bolje, ali o profitu ne može da se govori”, objašnjava naš sagovornik. Milan Vujačić, zamenik direktora JAT-a izračunao je da bi ta kompanija, da nije bilo sankcija, u 1999. godini ostvarila profit od 20 miliona dolara. Računica izvedena u samoj kompaniji pokazuje, međutim, tvrdi sagovornik "Vremena", da JAT pravi gubitke i kada leti, ukoliko su mu blokirane prekookeanske destinacije, pre svega Amerika.

U trenutku kada ovaj broj "Vremena" uđe u prodaju, iz Beograda će se uveliko leteti za Cirih – prva obnovljena evropska destinacija – ali, sudeći po proračunima finansijskih stručnjaka, to neće poboljšati položaj JAT-a niti će moći da uposli svih šest do sedam hiljada zaposlenih. Prvo, JAT je pravljen da opslužuje bivšu Jugoslaviju, koja se znatno smanjila, a tržište koje mu je na raspolaganju jako je osiromašilo i ne pada mu na pamet da putuje. U šali, naš sagovornik kaže kako su najčešći putnici trenutno na listi nepoželjnih u EU-u. Drugo, u vreme kada je JAT bio solidna aviokompanija srednje veličine, profit je pravio od gotovo svakodnevnih letova za Njujork, Toronto, Čikago, Pitsburg, Klivlend i Australiju. Taj profit pokrivao je gubitke na srednjim i kraćim linijama koje, da budemo jasni, na kraćim destinacijama prave sve aviokompanije u svetu. Dalje, za sve vreme sankcija JAT je kako-tako morao da održava flotu, što pravi ogromne troškove, a u međuvremenu su avioni zreli za zamenu, za šta nema para. Izvori "Vremena" u JAT-u tvrde da je, u leto pretprošle godine, dakle pred uvođenje takozvanog kosovskog paketa sankcija, kompanija nameravala da, uz pomoć stranog partnera, kupi šest "Erbasovih" aviona "319", po ceni od po 35 miliona dolara. Za uzvrat, inopartner bi postao vlasnik dela JAT-a, što bi odgovaralo i domaćem avioprevozniku, sada potpuno isključenom iz trenda integracija u ovoj delatnosti. I posle ukidanja sankcija, JAT će morati da se zadovolji mrvicama, dakle prihodom od iznajmljivanja flote i posade, baš kao što će država moći da računa na eventualnu humanitarnu pomoć Kine, s obzirom na to da Belorusija nije u situaciji da pomogne.

Vladimir Milovanović

prethodni sadržaj naredni

vrh