Politika

Vreme broj 461, 6. novembar 1999.

 

Paralelne valute u Crnoj Gori

I mi marku volimo, no trpimo

Posle uvođenja marke kao paralelene valute u monetarni sistem Crne Gore, svi su počeli da se preračunavaju: banke, građani, preduzeća, federacija, strani investitori, druga federalna jedinica

Sluzbenici podgoričkog aerodroma saznali su za odluku crnogorske vlade o proglašenju nemačke marke za paralelno i legalno sredstvo plaćanja pre nego što je to saznao guverner Narodne banke Jugoslavije Dušan Vlatković. U trenutku kada je u Beogradu "pukla" ova vest, u Podgoricu se iz Frankfurta već vratio specijalni avion crnogorske vlade, s ništa manje specijalnim tovarom - četrdesetak miliona maraka u kovanim novčićima. Prethodno je taj isti avion iz glavnog grada Crne Gore u Frankfurt otišao natovaren istom sumom maraka, samo u papirnim novčanicama. Zamena je obavljena uz saglasnost Bundesbanke (nemačka centralna banka), tako da je crnogorski ministar finansija Miroslav Ivanišević mogao da objavi da je "sve spremno".

Sve je, međutim, bilo spremno nekoliko dana ranije, kada je delegacija crnogorske vlade izdejstvovala pomoć Nemačke, u iznosu od 47 miliona maraka, za pokrivanje budžetskog deficita, doduše u zamenu za izručivanje nekoliko italijanskih građana sumnjivih biografija.

SUMNJIVI BUDŽET: Izvori "Vremena" bliski američkoj administraciji tvrde da srbijanska vladajuća koalicija ipak nije mnogo pogrešila kada je uvođenje dvovalutnog sistema u Crnoj Gori prokomentarisala sa: "Znači, uspeli su da dobiju podršku Amera." Delegacija američkog Ministarstva finansija motala se po Igalu i Dubrovniku nedeljama pre ozvaničenja ove odluke, tako da se Vlatković, kada je pre par dana izjavio kako očekuje da Crnogorci odustanu od namere o paralelnoj valuti, samo pravio neveštim. Vlatković je bio upoznat s pregovorima u Igalu, znao je da vlast u Podgorici ima podršku Vašingtona, samo ga je možda zavarala činjenica da su se "Ameri" najviše interesovali za stanje crnogorskog budžeta, koje nije baš najsjajnije. Kockice su se sklopile u momentu kada su Nemci rekli "da" i pristali da "pokriju" rupu u crnogorskoj državnoj kasi, što je osnovni uslov za opstanak zdrave valute.

Elem, od srede ujutru, nemačka marka koristi se na teritoriji Crne Gore paralelno s dinarom, monetarnu politiku vode novoformirani monetarni savet i Narodna banka Crne Gore, a cene svih artikala u crnogorskim trgovinama istaknute su i u dinarima i u nemačkim markama.

Vest da je posle dužih rasprava unutar koalicije pobedila proreformska struja crnogorskog predsednika Mila Đukanovića dočekala ga je u Solunu, gde je prisustvovao konferenciji posvećenoj Paktu za stabilnost u jugoistočnoj Evropi. Đukanoviću se, tako, pružila prilika da pred Bodom Hombahom, šefom Pakta, pozove strane investitore da ulažu pare u Crnoj Gori. "Crna Gora je odlučila da uvede nemačku marku zbog stalnog i besramnog štampanja dinara u centralnoj banci u Beogradu", rekao je Đukanović, ilustrujući to činjenicom da je novčana masa, u prethodnih nekoliko meseci, porasla sa 11 na 15 milijardi dinara.

Šta su Đukanović i Hombah dogovorili u razgovoru iza zatvorenih vrata, još nije procurelo u javnost, ali je poznato da je, već u sredu ujutru, predsednik Crne Gore, zajedno s ministrom Ivaniševićem, otputovao u Vašington na poziv američkog državnog sekretara Medlin Olbrajt. U Podgorici se pretpostavlja da će se Đukanović iz Vašingtona vratiti s parama neophodnim za održavanje dvovalutnog sistema.

Zvanični Beograd za sada uporno ćuti, baš kao i državni mediji u Srbiji, dok se domaći ekonomisti pitaju da li je ovaj crnogorski potez ekonomska ili politička odluka. Mada je crnogorski premijer Filip Vujanović, obrazlažući crnogorsku ljubav prema nemačkoj valuti, izjavio kako to ne bi trebalo da ugrozi odnose između dve federalne jedinice, visoki funkcioner Socijalističke narodne partije Momčilo Vučetić tvrdi kako je Crna Gora napravila neustavan potez "koji predstavlja pripremu za secesiju". Govoreći o ustavnosti ovakve odluke, Vujanović upozorava da je NBJ obavezna da štiti monetarnu stabilnost što, kako je ocenio, ne radi, tako da je crnogorska vlada "odlučila da poštuje ustav i zaštiti interese građana i privrede".

Kada se političke posledice ovakvog delovanja crnogorskih vlasti ostave po strani, ako je suditi po prvim reakcijama ekonomskih stručnjaka, ništa se neće promeniti.

KEC U RUKAVU: "Sve važnije transakcije odavno se odvijaju u nemačkim markama, čak ni građani kada imaju višak novca ne drže dinare, tako da bi se potez crnogorskih vlasti mogao okarakterisati kao priznavanje jedne životne činjenice", kaže za "Vreme" dr Ljubomir Madžar, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i član Grupe 17. "Nesreća je da se to dogodilo u jednoj federalnoj jedinici, tako da ne znam koliko se tako nešto uklapa u federalni ustav. Što se mene tiče, ja bih uvođenje dvovalutnog sistema pozdravio u slučaju da su za tim posegle obe republike", kaže Madžar.

Da se ništa epohalno neće dogoditi smatra i podgorički član Grupe 17 Nebojša Medojević, i tvrdi da je crnogorska vlada ipak u defanzivi. "Uvođenje dvovalutnog sistema je, u ovom slučaju, mehanizam odbrane od monetarne politike koja se vodi na drugom mestu, tako da ona suštinski neće izmeniti ništa, izuzev ukoliko vlasti u Beogradu ne odgovore nekim radikalnim merama", komentariše ovaj stručnjak za naš list.

Madžar ne očekuje ni značajna pomeranja na crnom deviznom tržištu u Srbiju koje, barem u trenutku pisanja ovog teksta (sreda), nije reagovalo na odluku vlasti u Podgorici. Naš sagovornik, međutim, smatra da će "crnogorska marka" biti stalni izvor tenzija između Srbije i Crne Gore, "pa je najznačajnije kakve će biti političke posledice te odluke".

Pošto je crnogorska vlada obećala svojim radnicima i penzionerima da će im primanja isplaćivati u markama, glavno pitanje koje stručnjaci postavljaju jeste iz kojih izvora Podgorica očekuje tolike devize. "Ja ne isključujem mogućnost da tamošnja vlast zna nešto što nama nije poznato, ali isto tako znam da je Crna Gora uvozno visoko zavisna zemlja. Njen uvoz daleko premašuje izvoz, tako da se devize iz tih izvora ne mogu očekivati", komentariše dr Madžar. Ovaj sagovornik "Vremena" upozorava na činjenicu da će Podgorica teško sprečiti odliv deviza, budući da će građani Srbije koji plate primaju u dinarima verovatno kupovati crnogorske devize. Drugo, najveći dobavljači Crne Gore su u Srbiji, i postavlja se pitanje da li će od crnogorskih partnera zahtevati sva plaćanja u devizama.

Kritična tačka cele priče, smatraju ekonomski stručnjaci, jeste činjenica da dvovalutni sistem kakav postoji u Crnoj Gori ne postoji nigde u svetu. "Dvovalutni sistemi postoje, ali se u slučaju Crne Gore mora imati u vidu činjenica da Podgorica nema kontrolu nad emisijom dinara, koji opstaje kao sredstvo plaćanja. Ne postoji slučaj dvovalutnog sistema koji podrazumeva slobodnu emisiju domaćeg novca bez priliva deviznih sredstava", kaže dr Madžar i još jednom se ograđuje mogućnošću da Podgorica "ima keca u rukavu".

Stručnjacima se, međutim, važnijim čini podatak da li Beograd i NBJ imaju svog "asa". NBJ i savezna vlada nisu zvanično reagovale na potez crnogorskih vlasti a, kako izveštava agencija Beta, guverner Vlatković ostaje pri stavu da centralne monetarne vlasti imaju mehanizam odbrane. Što se platnog prometa između Srbije i Crne Gore tiče, on se u sredu odvijao normalno.

BEKSTVO IZ SRBIJE: Kako će se stvari na ekonomskom planu dalje odvijati zavisiće pre svega od poteza Beograda i glavnog igrača - jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića. Milošević će verovatno tražiti od privrede da, u saradnji s Crnom Gorom, insistira na deviznim plaćanjima, što će Podgoricu suočiti s izvesnim odlivom čvrste valute. Stratezi dvovalutnog sistema u crnogorskoj vladi, kako "Vreme" saznaje, računaju s tim, ali smatraju da će period odliva trajati kratko. U slučaju većih potresa, Podgorica očekuje finansijsku pomoć iz inostranstva, a spremna je i na obimniju prodaju državnog kapitala strancima. Budući da je dvovalutni sistem uveden uz podršku Zapada i Amerike, treba očekivati da će međunarodna zajednica ohrabriti investitore da ulažu u crnogorsku privredu.

Finansijski stručnjaci, pak, smatraju da će i Beograd morati da se suoči s odlivom kapitala. Logično je očekivati da će gro privatnih preduzeća pobeći iz Srbije i pronaći utočište na teritoriji Crne Gore, jer će time dobiti niz olakšica u poslovanju. Zašto jedna beogradska firma ne bi devizni račun otvorila u Crnoj Gori, kako za unutrašnje poslovanje tako i za poslove s inostranstvom. Time bi trgovinu deviza preveli u legalne tokove i skinuli s vrata finansijsku policiju, a uvoznici ne bi morali robu koju unose u zemlju da plaćaju deviznim kešom, da bi dinare dobijene njenom prodajom, u suštini na ulici, menjali u marke. Cela stvar bi mnogo jednostavnije mogla da teče preko računa.

Na nivou svakodnevnog života ništa manje važno neće biti ni to što Crnogorci treba da primaju plate i penzije u markama. Kao što se i dogodilo, uvođenje marke izazvaće, u početku, blagi rast cena, što znači da će roba široke potrošnje, zbog kontrole cena, u Srbiji biti jeftinija. Eto materijala za švercerske ture između Podgorice i Beograda. Doduše, pitanje je hoće li one moći da putuju prugom Beograd-Bar, na kojoj ovih dana vlada haos, pa ne čudi reakcija dr Stojana Stamenkovića, saradnika Instituta ekonomskih nauka, na uvođenje dvovalutnog sitema u Crnoj Gori. "Ako ste videli vest o tome da voz na pruzi Beograd-Bar na granici između Srbije i Crne Gore mora da menja lokomotivu, onda je sve jasno. Jugoslavija kao država postoji samo na papiru, tako da ne bih o nemačkoj marki", izjavio je dr Stamenković za "Vreme".

Dan posle uvođenja nemačke marke u platni promet u Crnoj Gori protiče u preračunavanjima. Što se tamošnje vlasti tiče, ona je ohrabrena podrškom iz inostranstva a, kako "Vreme" saznaje u američkom Ministarstvu finansija, pitanje je dana kada će Kongres odobriti finansijsku pomoć Podgorici. Glavobolju zadaje samo mogućnost odliva deviza iz Crne Gore u Srbiju, čime bi Amerikanci pomogli nekoj vrsti labavljenja sankcija prema Beogradu. Da Vašington to hoće, uradio bi to direktno. Drugo, verovatno se neće dugo čekati na odluku, tačnije kontrameru Beograda. Hoće li se odlučiti za potpuni ekonomski rat s Crnom Gorom i možda zatvaranje platnog prometa ili meru kojom će se Podgorica obavezati da sva plaćanja prema Srbiji obavlja u markama - biće to ključni pokazatelji daljeg razvoja ekonomskih i političkih odnosa između dve republike. U svakom slučaju, izdanje "Vijesti" od srede, na čijoj su naslovnoj strani osvanule dvojne cene, mnoge je podsetilo na ljubljansku "Mladinu" od pre nekoliko godina, kada se, potpuno nenajavljeno, na kioscima pojavila s cenama izraženim u dinarima i tada još nepoznatim lipama. Zvanična slovenačka valuta zaživela je nešto kasnije, kada se ova republika i definitivno izdvojila iz bivše Jugoslavije.

Velizar Brajović
Vladimir Milovanović

 

Cene - prvi utisci

Istovremeno s uvođenjem marke u platni promet, crnogorska vlada posegla je i za jednom merom koja više priliči srpskom premijeru Mirku Marjanoviću - odredila je najviši nivo cena osnovnih životnih namirnica i energenata. U sredu ujutru, ispitivanje dvojnih cena i mogućnosti ćara bio je glavni posao podgoričkih građana. Prvi utisak - uvođenje marke povuklo je cene naviše, a nemačka valuta na crnom tržištu vredi 17,5 dinara, dok je zvaničan kurs uspostavljen u odnosu jedan prema 17. Čitaoci podgoričke štampe otkrili su da su jedino "Vijesti" osvanule s dvojnim cenama i da koštaju 35 pfeniga, ili šest dinara, dok su se iste novine dan ranije mogle kupiti za pet dinara.

Zli jezici kažu da će digitroni biti najtraženija roba u Crnoj Gori, sudeći po građanima koji s beležnicama stoje ispred izloga i preračunavaju se.

 

Reakcije privrede

Crnogorska privreda za sada je zbunjena, iako je odluka o uvođenju marke u platni promet očekivana. Prvi se oglasio Mihailo Banjević, direktor Podgoričkog kombinata aluminijuma, koji u izjavi za "Vreme" kaže da ne očekuje negativne posledice ove mere crnogorskih vlasti. Da dvovalutni sistem donosi stabilnost uveren je i direktor budvanskog preduzeća "Merkur" Branimir Pajković. Pajković ocenjuje da crnogorska privreda više neće morati da se bori s udarima koji dolaze iz Beograda. Oba privrednika, u prvim reakcijama, ističu da će uvođenje marke pre svega blagotvorno delovati na radnike, koji će plate dobijati u čvrstom novcu. Ipak, zanimljivo će biti videti reakciju vojnih lica i penzionera u Crnoj Gori, čija se primanja isplaćuju iz federalnog budžeta, dakle u dinarima. Niko ne spori mogućnost da se računi i osnovne životne namirnice isto tako plaćaju u dinarima, ali nema sumnje da će zbog toga biti na gubitku.

 

sadržaj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)