SVET

Vreme br. 430, 16. januar 1999.

 

Klinton pred Senatom

Početak raspleta

Dok republikanci insistiraju da se na suđenje pozovu svedoci, uključujući i Moniku Luinski, demokrate smatraju da je do sada prikupljeni dokazni materijal i više nego dovoljan da obezbedi pravedno suđenje

Afera Luinski ušla je u poslednju i odlučujuću fazu kada je u četvrtak 7. januara Senat zvanično počeo suđenje Vilijamu Džefersonu Klintonu, zbog ometanja pravnog postupka i krivokletstvo pred Velikom porotom. Ovo je prvo ovakvo suđenje nakon 130 godina, kada je na optuženičkoj klupi sedeo Endrju Džonson, takođe demokrata, koji se opoziva spasao zahvaljujući jednom jedinom glasu. Naime, za smenu visokog američkog funkcionera potrebna je dvotrećinska većina svih sto senatora, ili šezdeset sedam glasova. Odnos snaga u Senatu, za raziku od onog u Predstavničkom domu, povoljan je za Klintona jer, uprkos republikanskoj većini, čak dvanaest demokrata bi trebalo da glasa protiv svog predsednika da bi Klinton bio smenjen. S obzirom na oštru partijsku podeljenost koja je dosad pratila sve odluke vezane za aferu Luinski i pokretanje odgovarajućeg pravnog postupka protiv prvog čoveka Amerike, teško je poverovati da bi toliki broj Klintonovih pristalica u Senatu prebegao u drugi tabor.

46-3.gif (26553 bytes)Izgleda da je partijska ostrašćenost donekle popustila jer su dvojica senatora, republikanac Sejd Gorton i demokrata Dzozef Liberman, posegnuli za političkim kompromisom predloživši da postupak traje samo četiri dana i da se završi probnim glasanjem o opozivu. Prvi dan bio bi rezervisan za iznošenje dokaza tužioca, drugi za odbranu, a treći za pitanja. Četvrtog dana trebalo bi da se vidi da li dvotrećinska trećina podržava Klintonovu smenu i, ukoliko do toga ne dođe, Senat bi nastavio razmatranje inicijative da se američkom predsedniku izrekne mera ukora. Koliko bi ovakva odluka bila u skladu sa ustavom trenutno je predmet velikih rasprava. Iako ustav ne pominje meru ukora u procesu impičmenta, eksplicitno je nigde ni ne zabranjuje. S obzirom na odnos snaga u Senatu, pribegavanje ukoru donekle bi zadovoljilo republikance, jer Klinton, na kraju krajeva, ne bi prošao sasvim nekažnjeno. Uz to, ukor bi uključio i visoku novčanu kaznu.

Optuženi Klinton se u ponedeljak branio pred sudom. Njegova odbrana, sačinjena u dokumentu od trinaest kucanih stranica, zasnivala se na tvrdnjama da gresi američkog predsednika nisu dovoljno veliki da zbog njih bude smenjen. Po mišljenju Klintonovih branilaca, smeniti Klintona zbog afere Luinski bilo bi neustavno, jer ustav predviđa smenu visokih zvaničnika samo zbog "izdaje, primanja mita i ostalih teških krivičnih dela i prestupa". Odgovor druge strane zakazan je za četvrtak 14. januara.

46-2.gif (22123 bytes)SVEDOCI: U svakom slučaju svi, uključujući predsednika Vrhovnog suda Vilijama Renkvista, koji predsedava suđenjem, obećavaju brz, fer i dostojanstven postupak, kako bi se izbeglo da rad Senata bude blokiran. No, sloga između političkih protivnika pomućena je prošlog vikenda nakon rasprave o pozivanju svedoka. Dok republikanci insistiraju da se na suđenje pozovu svedoci, uključujući i Moniku Luinski, demokrate smatraju da je do sada prikupljeni dokazni materijal i više nego dovoljan da obezbedi pravedno suđenje. "Dokazni materijal je ogroman - 60.000 stranica, pet tomova, svi odgovori mogu se naći u tom materijalu", izjavio je lider demokratske manjine u senatu Tom Dešl.

Ovako, suđenje američkom predsedniku, samo po sebi neobično zbog nepostojanja prakse i zbog svoje političke važnosti, okružuje dodatna kontroverza: ono je otpočelo bez prethodnog dogovora da li će biti saslušani svedoci. Odluku o svedocima doneće Senat nakon što tužilac i odbrana budu rekli svoje. Zanimljivo je da su se republikanci odlučili za rizičan potez da kao svedoka pozovu gospođicu Luinski. Da bi potkrepili optužbu kako je Klinton ometao pravni postupak, republikanci bi morali da dokažu da je američki predsednik ucenjivao pripravnicu Bele kuće i da ju je terao da laže. Iako je Monika Luinski svedočila pod imunitetom da je Klinton nikada nije terao da laže, republikanci se nadaju da bi njeno svedočenje ipak moglo slučaj da osvetli sa nove strane. "Ako se od nje i nije tražilo da laže, ona bi mogla da otkrije šta je Klinton od nje tražio", mišljenje je republikanskog senatora Džejmsa Rogana. No Monikino svedočenje moglo bi se kao bumerang okrenuti protiv republikanaca ukoliko se ispostavi da je ona svoju vezu sa predsednikom Klintonom i dokazni materijal prikrivala dragovoljno, čime bi se republikancima iz ruke izbio važan adut. Ona je pod zakletvom već izjavila da je "predsednik Klinton nije prinuđivao da laže, i da joj niko nije nudio posao u zamenu za njeno ćutanje".

ODJEK: Za sve ovo vreme Klinton se upinje da ostavi utisak pravog vođe nacije koji neumorno radi za interese i dobrobit zemlje. Na dan kada se suđenje nastavlja, u četvrtak 14. januara, američki predsednik daće izveštaj o radu u protekloj godini, što je učinio i prošle godine u ovo vreme, kad je klupko afere Luinski tek počelo da se odmotava. Predviđa se da će Klintonovo obraćanje imati nezapamćen odjek u javnosti, naročito ako se ima u vidu da bi mu to moglo biti poslednje obraćanje naciji u svojstvu prvog čoveka najmoćnije zemlje na svetu.

Duška Anastasijević

 

prethodni sadržaj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)